Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Ćulibrk: Plata teško do 450 evra

Bookmark and Share

12.09.2017. N1

Urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk izjavio je u Danu uživo N1 da je ključni problem srpske ekonomije to što paralelno sa smanjenjem plata i penzija, javni novac i dalje arče velika državna preduzeća. Smatra da je nemoguće da prosečna plata do kraja godine dostigne 450 evra kada će privredni rast biti oko dva odsto.

Ćulibrk: Plata teško do 450 evra

Ćulibrk je podsetio da velika državna preduzeća, poput RTB-a Bor ili Petrohemije i dalje “arče” javni novac i beleže gubitke koji iznose više stotina miliona evra, odnosno “pojedu” sve što se uštedelo smanjenjem penzija i plata u javnom sektoru.

U javnosti se spekuliše o povećanju plata u javnom sektoru i pominju se različiti procenti – od 10 odsto koliko je zatražio sektor bezbednosti do 17 odsto što je želja prosvetara. Ćulibrk ističe da se stalno priča o budućnosti, a da malo ko gleda sadašnjost – a sadašnjost kaže da je prosečna isplaćena plata u prvih šest meseci ove godine veća tek za sedam evra u odnosu na prvo polugodište 2016.

Predsednik Srbije je, podseća Ćulibrk, obećao da će prosečna plata do kraja godine dostići 450 evra, a u prvih šest meseci prosečna zarada iznosi 381 evro. To znači da zarade treba do kraja godine da porastu za čak 18 odsto uz privredni rast koji će iznositi negde oko dva odsto, ističe Ćulibrk, ocenjujući da ko to uradi, a da bude održivo, zaslužuje Nobelovu nagradu.

Ćulibrk smara i da u ovom treutku ne bi uopšte trebalo povećavati plate u javnom sektoru, već da bi višak u budžetu trebalo da se iskoristi za smanjenje opterećenja privatnog sektora.

“Oslobodite privatni sektor, dajte mu vazduha da zaposle nove ljude. Kada oni počnu da plaćaju poreze, dajte onda povećanje plata u javnom sektoru. Dajte onima koji stvaraju. Ovako ćemo pare brzo potrošiti, ugušiti privatni sektor i sledeće godine opet imati problema”, poručuje urednik NIN-a.

Na konstataciju da u Vladi ocenjuju da bi povećanje zarada dovelo do rasta potrošnje, a samim tim i rasta BDP-a, Ćulibrk kaže da se u praksi dešava suprotno, pa umesto privrednog rasta dolazi do rasta uvoza.

“Domaćih proizvoda kvalietnih nema dovoljno. Dobar deo će otići na kupovinu uvoznih proizvoda. Povećaćemo deficit, što se desilo ove godine”, upozorava on.

Ćulibrk je reagovao i na procenu Aleksandra Vučića da će usled nižeg rasta ove godine, privredni rast 2018. godine biti veći i možda dostići četiri odsto.

“Ove godine ako napravimo minus od pet odsto, sledeće može biti rast od sedam, ali ništa nismo uradili. To je čisto zamajavanje. Pričamo o rastu od dva odsto, a Rumunija ima šest”, ističe sagovornik N1 i ocenjuje da je najveća odgovornost na lošoj ekonomskoj politici, a ne da se sve pravda ledom u januaru i februaru i suncem u julu i avgustu. “Treba i da bude obrnuto? Je l' bi nam tada bilo bolje”, pita se on.

Kada je reč o penzijama, Ćulibrk podseća da stalno slušamo kako će one biti veće nego ikada pre, a realnost je da su penzije od 2010. godine u stalnom padu, i da su se u prethodnih osam godina realno smanjile za čak 25 odsto.

“Govorio sam i 2008. kada je bilo odluka vlade Mirka Cvetkovića donela odluku o povećanju penzija za 10 odsto, da će se ta odluka slomiti na penzionerima. Penzija je tada bila 230 evra, došli smo na 189 evra. Ne može se iz ničega stvoriti nešto”, istakao je on.

Kaže i da je PIO Fond protočni bojler i da umesto da ljudi koji danas rade uplaćuju novac u fond da bi se ta sredstva obrtala za dane kada oni odu u penziju, taj novac se koristi da se današnjim penzionerima isplate penzije. PIO fond je početkom 2000-ih, prema njegovom mišljenju, trebalo kapitalizovati prihodima od privatizacije, ali to nije učinjeno i to je, kako kaže, velika greška.

N1


#   plate   penzije   PIO fond   predsednik Srbije   privredni rast   Milan Ćulibrk   N1 TV
@N1infoBG @


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima