Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Danas su Cveti

Bookmark and Share

24.04.2016. Južna Srbija Info

Cveti su pokretni hrišćanski praznik kojim se obeležava Hristov ulazak u Jerusalim. Uvek pada u nedelju, dan nakon Lazareve subote, i nedelju dana pre Uskrsa. Ustanovljen je u Jerusalimu krajem IV veka, za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, i na poslednju nedelju njegovog života.

Danas su Cveti

Obeležava se u svim hrišćanskim zemljama, sa neznatnom razlikom u običajima. Jevanđelisti beleže da je Isus na kapijama grada dočekan sa cvećem i listovima palme, koje su mu ljudi bacali pred noge. Budući da je zbog hladnog klimata u svim evropskim zemljama (izuzev Španije i Malte) rast palme nemoguć, narod na ovaj dan u crkvu nosi šimšir, tisu, grančice vrbe i masline. Među pravoslavcima Cveti važe za jedan od najradosnijih praznika.

Isusov ulazak u Jerusalim

Ovaj događaj se zbio tačno nedelju dana pre Hristovog uskrsnuća. Pominje se još u proročanstvu Zaharijinom:

Raduj se mnogo, kćeri sionska, podvikuj kćeri jerusalimska;
evo, Car tvoj ide k tebi, pravedan je i spasava,
krotak i jaše na magarcu, i na magaretu, mladetu magaričinom.
— Zah. 9:9

Ovo je protumačeno kao da Isus, predstavljajući se kao car Judeje, želi da opstruiše vlast rimskog cara, te je izveden pred sud Sinedriona i osuđen na smrt.

Prema Jevanđelju, Isus je u grad ujahao na magarcu, dočekan masom ljudi koji su mu prostirali svoje odežde pred noge, put mu posipali cvećem i palminim listovima, i pevali u njegovu slavu:

O Gospode, pomozi! O Gospode, daj da bude napredak!
Blagosloven koji ide u ime Gospodnje!
Blagosiljamo vas iz doma Gospodnjeg.
— Ps. 118 25-26[6]
Dočekan je poput istinskog vladara, poput cara.

Simbolika

Cvetna nedelja u katedrali Zenkova. Almata, Kazahstan.
Simbolika magarca je mir, za razliku od konja, koji simboliše rat. Stoga ulazak Hristov u Jerusalim predstavlja dolazak Princa mira, ne dolazak Kralja – ratnog zavojevača. Bacanje haljina i palmovog lišća pred nečije noge, predstavljalo je iskaz dubokog poštovanja i visoke počasti. Sva četiri Jevanđelja svedoče da je Isusu bila ukazana ova čast. Međutim, dok Matej, Marko i Luka tvrde da je narod prostirao haljine i zukvu, Jovan insistira na listovima palme. U jevrejskoj tradiciji, palma je jedna od četiri svete biljke (pored limuna, mirte i vrbe) koja se nosi na Sukot („Praznik koliba“; petnaesti dan meseca Tišri po jevrejskom kalendaru):

U prvi dan uzmite voća s lepih drveta, i grana palmovih
i grana s gustih drveta i vrbe s potoka, i veselite se
pred Gospodom Bogom svojim sedam dana.
— 3 Moj. 23:40

Međutim, palmova grančica je u grčkoj i rimskoj kulturi simbolisala pobedu i boginju Niku, odnosnu Viktoriju. Kada rimski trijumfator položi oružje, on oblači togu, civilnu odeću mira, a ona je ukrašena palmovom grančicom.[9][10] Iako apostol Pavle u svojim Poslanicama Hristov ulazak opisuje kao trijumfalni, ovakvo tumačenje nije moglo da postoji sve do 13. veka. U starom Egiptu palmove grane su pratile pokojnika na posmrtnim ceremonijama, i simbolisale su večni život. U srednjovekovnoj hrišćanskoj tradiciji one su krasile mučenike, stradalnike za hrišćanstvo, a predstavljale su njihovu moralnu pobedu, trijumf duha nad smrću. Palmino lišće se pominje još i u Jovanovom Otkrovenju (Apokalipsa):

Potom videh, i gle, narod mnogi, kog ne može niko izbrojati,
od svakog jezika i kolena i naroda i plemena,
stajaše pred prestolom i pred Jagnjetom,
obučen u haljine bele, i palme u rukama njihovim.
— Otk. 7:9


#   praznici   SPC   Uskrs   Isus Hrist   Cveti
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima