Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Upozorenje Fiskalnog saveta: Srbiju bi godišnje moglo da napušta 1,3 odsto radnog stanovništva

Bookmark and Share

28.02.2020. Beta, RTS

Srbiju bi u narednih pet godina godišnje moglo da napušta od 1,2 odsto do 1,3 odsto stanovništva radnog uzrasta

Upozorenje Fiskalnog saveta: Srbiju bi godišnje moglo da napušta 1,3 odsto radnog stanovništva

Iseljavanje stanovništva iz Srbije, čak i uz relativno visoku stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko četiri odsto, verovatno će se povećavati ukoliko Vlada Srbije ne preduzme efikasne mere koje će to sprečiti", naveo je Fiskalni savet u detaljnoj analizi "Migracije sa Istoka na zapad Evrope: Da li Srbija može da odoli naletima vetra"?

Analiza pokazuje da bi Srbiju u narednih pet godina (2021-2025) moglo godišnje da napušta od 1,2 odsto do 1,3 odsto stanovništva radnog uzrasta, a sada je emigracija oko jedan odsto.

Ova procena lako bi se, kako se navodi, mogla pokazati i kao konzervativna, jer se u mnogim zemljama EU najavljuje ubrzana liberalizacija zapošljavanja stručne radne snage iz zemalja van Unije.

"Rastući trend emigracija iz Srbije moguće je u narednih pet godina zaustaviti i preokrenuti, ali će za to biti potrebno da se uspešno sprovedu sveobuhvatne reforme koje Vlada godinama ne uspeva, praktično ni da pokrene", naveo je Fiskalni savet.

Jačanje institucija, suzbijanje korupcije, poboljšanje vladavine prava uz poboljšanje kvaliteta javnih usluga (reforme zdravstva, školstva i drugo) mogli bi da zaustave dalji porast emigracija, odnosno da ih smanje tokom narednih pet godina za 10 odsto do 15 odsto u odnosu na njihov sadašnji nivo.

"Empirijski nije utemeljeno očekivanje da će brže povećanje zarada u Srbiji znatno umanjiti, ili čak rešiti problem emigracija", naveo je Fiskalni savet.

Ističe se da čak ni hipotetičko povećanje prosečne plate na 900 evra do kraja 2025. godine ne bi moglo da spreči dalje povećanje emigracija iz Srbije u narednim godinama, već samo blago da ublaži trend njihovog budućeg rasta.

Ovaj rezultat, kako se navodi, ne bi trebalo da predstavlja toliko iznenađenje jer ni zemlje koje su već imale sličan rast zarada u prošlosti, kao Rumunija, nisu rešile problem iseljavanja stanovništva, nego je taj problem postao još veći.

Ogromne emigracije mladog i obrazovanog stanovništva u razvijene zemlje Zapadne Evrope predstavljaće u narednoj deceniji možda i najveći ekonomski i fiskalni problem većine zemalja Centralne i Istočne Evrope (CIE) uključujući i Srbiju, ocenio je Fiskalni savet.

Migracije iz CIE u Zapadnu Evropu snažno rastu sa godinama iako je u prethodnim decenijama došlo do osetnog poboljšanja životnog standarda u CIE.

Prosečan BDP po stanovniku u CIE bio je u 2000. godini na nivou od tek 38 odsto onog u zemljama Zapadne Evrope, ali tada su emigracije bile tri puta manje u odnosu na 2017. godinu kada je BDP po stanovniku dostigao 60 odsto Zapadne Evrope, ukazao je Fiskalni savet.

Šta će država uraditi da zaustavi ekonomske migracije

Vlada Srbije usvojila je Strategiju za zaustavljanje ekonomskih migracija. Zoran Đorđević, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, navodi za RTS da je cilj Strategije da mladi ostanu da žive u Srbiji, da se vrate oni koji su otišli iz zemlje, ali i da se u Srbiju privuku stranci koji bi ovde živeli i radili.

Zoran Đorđević je, gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a, naveo da mladi odlaze iz Srbije zbog bolje plaćenog posla, boljih uslova rada, sigurnosti posla i mogućnosti da se neko usavršava i napreduje u svom poslu.

Dodaje da je cilj Strategije da ta negativna ekonomska migracija bude zaustavljena – da mladi ostanu da žive u Srbiji, da se vrate oni koji su otišli iz zemlje, ali i da se u Srbiju privuku stranci koji bi ovde živeli i radili.

Kako se navodi, Strategija o ekonomskim migracijama za period 2021–2027. nije namenjena da u ovom trenutku dâ nekome argumente da ostane u Srbiji, već, kako kaže, sadrži sve ono što država treba da uradi, načine na koje treba da deluje kako bi ta negativna ekonomska migracija bila zaustavljena. 

"Strategija je dokument koji je predvideo jedan opšti i šest posebnih ciljeva koje mi kao država treba da postignemo. Opšti cilj je stvaranje privrednog i društvenog ambijenata koji će usporiti ekonomske migracije, zatim omogućiti bolju saradnju sa dijasporom i privlačenje stranaca različitih profila koji bi želeli da rade ovde u Srbiji", objašnjava Đorđević.

Dodaje da izgradnja i jačanje institucionih kapaciteta, unapređenje uslova života rada, promena i usklađivanje sistema obrazovanja, unapređenje saradnje sa dijasporom, stvaranje uslova za praćenje ekonomskih migracija i stvaranje uslova za efikasnije upravljanje unutrašnjim migracijama, predstavljaju posebne ciljeve.

Ocenjuje da to neće moći ni lako ni brzo da se sprovede, ali je naveo da Srbija mora da ima hrabrosti i vere da to može da se uradi.


#   migracija   Fiskalni savet   Zoran Đorđević   strategija   ekonomske migracije
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima