Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Zavod za statistiku menja obračun prosečnih plata u Srbiji

rssBookmark and Share

14.01.2018. Beta

Republički zavod za statistiku (RZS) prosečne plate u Srbiji računao je na osnovu uzorka od 8.000 firmi, odnosno njihovih lokalnih jedinica, a od ove godine računaće na osnovu prijava Poreskoj upravi o obračunatim porezima i doprinosima, rekla je načelnik Odelenja za tržište rada u Republičkom zavodu za statistiku Vesna Pantelić.

Thinkstock
Thinkstock

Ona je za Betu rekla da se prosek plata u Srbiji od 1963. godine računa na osnovu mesečnog istraživanja o zaposlenima i zaradama zaposlenih (RAD-1), tokom koga odabrane firme popunjavaju obrazac o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada u određenom mesecu.

Prosečne neto zarade za novembar prošle godine u Srbiji iznosile su 47.575 dinara, a najviše su bile u Beogradskom regionu 58.902 dinara, dok su najniže u Šumadiji i zapadnoj Srbiji, gde je prosek bio 40.696 dinara po zaposlenom.

"Imena 8.000 firmi i njihovih lokalnih jedinica u kojima radi 800.000 radnika, što je oko 40 odsto formalno zaposlenih u Srbiji, koje ulaze u istraživanje ne mogu biti dostupni javnosti jer statistika ima pravo objavljivanja samo agregiranih, ne i individualnih podataka", rekla je Pantelić.

Dodala je da su iz uzorka od 8.000 firmi isključeni zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu odbrane, kao i zaposleni na privremenim i povremenim poslovima.

Pantelić je rekla da uzorak za izračunavanje prosečnih plata u Srbiji čine većim delom velike firme zato "što zapošljavaju veliki broj zaposlenih koji su predmet istraživanja RAD-1, a pored toga lakše mogu da odgovore zahtevu statistike i svakog meseca dostavljaju podatke o broju zaposlenih i masi isplaćenih zarada".

Prema podacima RZS u Srbiji je aktivno 87.000 pravih lica, gde je zaposleno oko 1.500.000 ljudi, i 165.000 preduzetnika, gde je zaposleno oko 300.000 ljudi.

Na pitanje da li se i u svetu na takav način izračunava prosečna plata Pantelić kaže da je metodologija ista, ali da u razvijenim zemljama nema toliko neformalno zaposlenih, koji ne mogu biti obuhvaćeni obračunom prosečnih zarada.

Ona je najavila da će u februaru javnost biti informisana o novom izvoru i novoj metodologiji za obračun prosečnih zarada, kao i o uporednom prikazu prosečnih zarada za 2017. godinu na bazi istraživanja RAD 1 i na bazi podataka iz Poreske uprave.

Poreska uprava, prema njenim rečima, ne raspolaže informacijom o tome da li je svaka zarada za koju je podneta poreska prijava o obračunatim porezima i doprinosima (PPP-PD obrazac) zaista i isplaćena, pa će se novi podaci o prosečnim zaradama odnositi na obračunate, ne na isplaćene zarade.

"RZS će u februaru objaviti uporedne podatke po jednoj i drugoj metodologiji ali ne očekujemo značajnija i veća odstupanja od jedan do dva odsto na opštem nivou, osim kod prosečnih plata u opštinama gde će se od sada računati prosek zarada onih koji u njoj žive, a ne onih koji rade u tim opštinama", objasnila je Pantelić.

Ona je rekla da se testira nova metodologija i da uporedni podaci ne pokazuju velika odstupanja u visini prosečnih plata zbog toga što je uzorak na osnovu koga su se do sada izračunavale prosečne plate "reprezentativan". Nova metodologija izračunavanja plata za uzorak će uzimati sve poreske prijave, a prosečne plate će se izračunavati na osnovu obračunatih zarada za tekući mesec, što znači da u prosek neće ulaziti vanredne isplate zarada pred praznike koje se ne odnose na taj mesec, kao što je do sada bio slučaj.


#   Poreska uprava   zarada   prosek   statistika   Zavod za statistiku
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima