Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Sećanje na kozačke dobrovoljce

rssBookmark and Share

Gornji Adrovac 12.09.2017.

U mestima Vitkovac, Gornji Adrovac i Šumatovac kod Aleksinca otkrivena tri spomen-obeležja poginulim kozacima koji su se borili na strani Srba u ratu protiv Turaka 1876. godine

Sećanje na kozačke dobrovoljce

Među ruskim dobrovoljcima koji su se 1876. borili na strani Srba u ratu protiv Turske bilo je i 3.000 kozaka. Svega 300 njih se vratilo u otadžbinu. Međutim, oni koji su izginuli na području južne Srbije nisu zaboravljeni. O tome svedoči i nedavno otkrivanje spomen-obeležja u tri naselja aleksinačke opštine. Tri mermerna krsta u mestima Vitkovac, Gornji Adrovac i Šumatovac čuvaće sećanje na izginule kozake.

Obeležja su podignuta zahvaljujući aktivnostima Udruženja „Srpski veterani” i Saveza kozaka Balkana, a njihovu izgradnju finansijski je pomogao fond u organizaciji državne administracije Ruske Federacije.

Kozaci, Foto: Miloš Ristić

Krstovi su osveštani uz polaganje venaca i parastos, a poseban deo programa bila je svečana zakletva u Vitkovcu, kojom je jedanaestoro ljudi – među kojima i jedna dama – pristupilo bratstvu kozaka.

Kozaci su nastali kao zajednice slobodnih vojnika/konjanika. Pojavili su se u 15. veku, kao odbrana od upada azijskih nomada. Činili su ih ruski i ukrajinski seljaci i izvestan broj tatarskih prebega. Do 18. veka bili su delimično nezavisni od Ruske Imperije, a posle toga su služili kao konjica. U carskoj Rusiji su bili oslobođeni plaćanja poreza, ali su zato uvek bili spremni za polazak u rat. Najviše Kozaka je živelo u oblastima oko reka Ural, Don i Dnjepar. Po regionu u kome su živeli, razlikujemo: ukrajinske, donske, uralske, kubanske, zaporoške, sibirske i druge kozake.

Upravo u tom mestu, u Crkvi Sveti Nestor, održana je prva od tri ceremonije otkrivanja obeležja. Vitkovac je inače, prema rečima kozačkog pukovnika Branka Avramovića, mesto posebne simbolike za kozake jer je ovde sahranjen nepoznat broj kozačkih dobrovoljaca koji su učestvovali u srpsko-turskom ratu.

„Samo u dvorištu pored crkve sahranjeno je oko 400 kozaka, a ostaje da se nagađa koliko ih je pokopano u ataru mesta. Procene kažu da je reč o još 700 dobrovoljaca”, objašnjava on.

Drugi deo ceremonije u Vitkovcu podrazumevao je polaganje svečane zakletve. Noseći kozačke uniforme, 11 osoba zaklelo se da će se potčinjavati zakonitoj vlasti atamana, a da prava i vlast koju dobiju neće upotrebiti za zlo, kao i da će živeti čuvajući zapovesti Gospodnje, moralne norme i zakone kozačkog bratstva. Među onima koji su stupili u kozačko bratstvo bila je i Gordana Knežević, rodom iz Prištine, inače arhitekta po struci. Pojašnjavajući da je ovo bila kozačka zakletva prvog odreda južne Srbije, koji pokriva i područje Kosova i Metohije, Grčke i Makedonije, Branko Avramović navodi da u Srbiji postoji kozačka vojska koja, dodaje, nije armija u klasičnom smislu.

„Ona služi da se u slučaju vanrednih situacija stavi na raspolaganje državnim organima. U Rusiji je, inače, svih 11 kozačkih vojski spojeno u Centralnu kozačku vojsku Ruske Federacije. Mi smo pod njihovom komandom i ingerencijom njihovih starešina”, kaže Avramović.

Kozaci, Foto: Miloš Ristić

Drugo mesto u kojem je otkriven mermerni krst visine četiri i po metra bio je Gornji Adrovac, inače poznat po pogibiji Nikolaja Rajevskog, ruskog pukovnika i dobrovoljca koji je Tolstoju poslužio kao nadahnuće za lik Vronskog iz „Ane Karenjine”. Crkva Svete Trojice u Gornjem Adrovcu čuva uspomenu na njega i predstavlja spomen hram izgrađen 1903. u znak sećanja na najčuvenijeg ruskog dobrovoljca u srpskim ratovima protiv Turaka. Bogomolju je podigla grofica Marija Rajevska, supruga Nikolajevog brata, a zemljište za hram je kupila kraljica Natalija Obrenović. U ovom mestu postoji i spomenik Rajevskom, a sada je preko puta njega otkriveno i obeležje kozacima koje je, kao i sve ruske dobrovoljce u srpsko-turskom ratu, predvodio general Mihail Černjajev.

Kozaci, Foto: Miloš Ristić

„Po našim podacima, general Černjajev je došao s 3.000 kozaka. On se stavio pod komandu Milana Obrenovića, ali ga je ovaj postavio za glavnokomandujućeg nastojeći da se uz pomoć strategije ruskog generala oslobodi južna Srbija od Turaka. To su uspeli, ali uz ogromne žrtve. Samo 300 kozaka se vratilo u Rusiju, ostali su po svoj prilici nastradali u bitkama čija su poprišta bili Šumatovac i Gornji Adrovac. Što se tiče Vitkovca, procene ukazuju da su kozaci tu samo sahranjivani, kako Turci ne bi raznosili i unakazili njihova tela”, ističe Avramović.

Kozaci, Foto: Miloš Ristić

Upravo u Šumatovcu izvojevana je verovatno najslavnija pobeda u ratu iz 1876. godine, kada su srpske i ruske snage odbile napade Turaka na njihove položaje nanevši im velike gubitke. Zbog toga je ovo mesto bilo treće odredište na kojem su kozaci otkrili obležje, u crkvi koja, kao i ona u Gornjem Adrovcu, nosi ime Svete Trojice. Ceremonijama održanim u sredu, osim predstavnika ruske ambasade, prisustvovali su i atamani i kozaci iz Republike Srpske, Crne Gore, s Kosmeta, ali i Bugarske i Rusije.

Dimitrije Bukvić, Politika, Aleksinačke vesti


#   Gornji Adrovac   Južna Srbija region   Vitkovac   Miloš Ristić   polaganje venaca   Branko Avramović   Crkva Svete Trojice
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima