Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Koje su glavne tačke sporenja u izmenama Zakona o radu?

rssBookmark and Share

20.12.2013. Tanjug

Jedno od najspornijih rešenja u predloženom Nacrtu izmena zakona o radu, iz ugla predstavnika sindikalnih organizacija, predstavlja budući način obračuna naknade zarade i drugih primanja u vreme odusustva s posla, godišnjeg odmora i drugih oblika plaćenog odsustva radnika i isplate otpremnina.

Koje su glavne tačke sporenja u izmenama Zakona o radu?

Prema računici sindikata, izmene pojedinih odredaba zakona mogle bi da dovedu do pada zarada između osam i 15 odsto, što je, kako ističu, neprihvatljivo.

Oni strahuju da bi naknada za minuli rad ubuduće mogla biti smanjena na 0,4 odsto po godini staža radnika i obračunavana samo za godine staža kod poslednjeg poslodavca.

Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije (S S S S) i UGS Nezavisnost saopštili su ranije da će izmenama zakona naknada na osnovu minulog rada biti manja za oko 1.700 dinara, što je umanjenje za više od 10 odsto. Odbici zbog bolovanja do 30 dana povećaće se na 42,4 odsto, što će uticati na smanjenje zarada za oko 12.000 dinara, tvrde poslenici S S S S i Nezavisnosti.

Prema njihovom proračunu, odbici zbog odsustva sa posla u trajanju od 15 dana zbog povrede na radu iznosiće 21,2 odsto, tako da će radnik sa prosečnom zaradom primiti 9.251 dinar manje, a zbog godišnjeg odmora u trajanju od 30 dana primiće za oko 16.000 dinara manje.

Računica sindikata izvedena je na primeru da je prosečna zarada 43.615 dinara, uvećanje na osnovu radnog učinka 20 odsto, da zaposleni ima 20 godina minulog rada, od čega 10 godina kod poslednjeg poslodavca.

Direktor Unije poslodavaca Srbije Dragoljub Rajić rekao je danas da ne postoji nijedna zemlja gde se otpremnine isplaćuju za sve godine straža radnika, već samo za one koje su provedene kod poslednjeg poslodavca.

On je na okruglom stolu, koji je organizovao Novi magazin u saradnji sa PKS i uz podršku ambasade SAD u Beogradu, ocenio da će mnoge odredbe koje ne idu na ruku poslodavcima najverovatnije ostati u nacrtu izmena zakona, među kojima i plaćeno odsustvo od dva dana za dobrovoljno davanje krvi koje, kako je ukazao, u većini zemalja plaćaju određeni fondovi.

Poslodavci će, prema njegovim rečima, i dalje imati obavezu isplate toplog obroka i regresa, kao i prevoza koji se, u nekim zemljama ne isplaćuje posebno, već se ugovara kroz zaradu.
"Čitav niz prava radnika nije diran, a postoji ozbiljna dilema kod isplata prilikom odsustvovanja s posla", rekao je Rajić.

On je, u izjavi za Tanjug, napomenuo da se prema važećem zakonu radniku zbog odsustva s posla plaćao prosek zarade iz prethodna tri meseca kojim su bili obuhvaćeni i dodaci na zaradu koju je zaposleni ostvario po osnovu prekovremenog, smenskog, noćnog rada i slično u posmatranom periodu.
"Tako se dešavalo da onaj koji odustvuje s posla ima više primanja od onog ko je u to vreme na poslu i radi", upozorio je Rajić i dodao da je zato predlog poslodavaca bio da se primanja za period odsustva s posla utvrđuju u iznosu osnovne zarade zaposlenog u prethodna tri meseca plus minuli rad.

"To je sada osnovno pitanje - da li ćemo plaćati rad ili štititi nerad i odsustvovanje s posla", dodao je.

On je podsetio na istraživanje koje je PKS sprovela prošle godine u Srbiji, a početkom ove godine u još nekim zemljama, koje Srbiju svrstava među "rekordere u Evropi" po broju dana odustvovanja radnika s posla.

Slična situacija je u Rumuniji, Litvaniji i Crnoj Gori, naveo je Rajić. Osnovni razlog je, smatra on, taj što zdravstveni sistem sam po sebi nije prilagođen potrebama poslodavaca, a u evropskim zemljama to pitanje je rešeno tako što je radno vreme lekara do 21,00 ili 22,00 sata uveče, pa zaposleni posle posla može da ode kod lekara.
"Moramo da shvatimo da firme nisu socijalne ustanove, da rad mora da se vrednuje jednako, naročito imajući u vidu one koji rade i koji pune budžet", poručio je Rajić.

Državni sekretar Ministarstva rada i socijalne politike, Zoran Martinović, rekao je za Tanjug da je dosadašnji način obračunavanja zarada, kada je u pitanju odustvovanje s posla, nailazio na nerazumevanje i nije bio logičan.

On je objasnio da nije reč o umanjenju zarade, već o umanjenju naknade, odnosno dodataka koje bi zaposleni ostvario da radi.
"Mi smo predložili da osnovica ne bude prosek tromesečne plate nego osnovna plata zaposlenog koju bi ostvario da radi bez ikakvog uvećanja", rekao je Martinović.

 


#   zapošljavanje   sindikat   rad   izmena zakona   Zoran Martinović   radno vreme   državni sekretar   Socijalne ustanove   Dragoljub Rajić
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima