Prošla godina rekordna po iseljavanju iz Srbije
Samo u zemlje OECD emigriralo je njih 58.000
Evropska unija se suočava s dosad neviđenom humanitarnom krizom koja zahteva koordinisan, smeo i sveobuhvatan odgovor država članica. Za takvim odgovorom i konsenzusom i dalje se traga, što ne umanjuje značaj rešavanja još jednog izazova s kojim su ove zemlje suočene, a to je upravljanje legalnim migracijama u Evropi. Junkerova Evropska komisija, u saradnji sa Sekretarijatom OECD, sačinila jedan dokument koji se odnosi na regrutovanje radnika migranata u Evropi, a obelodanjen je 7. juna.
U ovom dokumentu se kaže da EU beleži pad osobito visokostručnih radnika migranata od početka finansijsko-ekonomske krize u 2008. godini. U EU migranti su mlađi i manje obrazovani nego što je to slučaj u drugim državama OECD (članice OECD su uglavnom razvijene zemlje Zapadne Evrope, SAD, Kanada, Australija), posebno u onim u Severnoj Americi. Preciznije, u EU je 31 odsto ukupnog broja visokoobrazovanih migranata širom sveta, a u Severnoj Americi je gotovo dvostruko više (57 odsto). U ovom dokumentu se sugeriše da bi EU trebalo da reformiše svoju migracionu politiku kojom će privući veći broj talenata jer je u pitanju konkurentnost njene privrede i sposobnost za održavanje dinamičnijeg i održivog privrednog rasta.
Prvo što se sugeriše jesu mere da se tzv. plava karta EU učini dostupnijom i privlačnijom za stručnjake iz trećih zemalja jer, kako se navodi, u 2014. u EU se kvalifikovalo oko deset hiljada stručnjaka za sticanje ove karte, a samo pet hiljada njih su je dobili. Drugo, EU bi trebalo da pojednostavi proceduru prijema koja je trenutno prepreka za privlačenje i regrutovanja talenata. Rečeno je i da bi EU trebalo da „ojača” i promoviše jedinstveno tržište rada za visokoobrazovane i visokokvalifikovane građane trećih zemalja.
Sekretarijat OECD je 19. septembra učinio dostupnim Pregled međunarodnih migracija u 2015. godini, koji pokazuje naglo rastući trend geografske međudržavne pokretljivosti stanovništva, kako dobrovoljne tako, s još većim intenzitetom, i iznuđene. Broj novih migranata samo u države OECD prošle godine je dostigao 4,8 miliona ljudi, premašivši rekordnih 4,7 miliona iz 2007. U 2014, u poređenju s 2013, porast je za četiri odsto, dok je u 2015. to povećanje dostiglo čak 10 odsto. Svaki deseti migrant bio je Kinez, a svaki dvadeseti Indus. Inače, u 2014. godini, u državama članicama OECD stanovnika rođenih u drugoj zemlji bilo je 120 miliona.
Evropska komisija je suočena s galopirajućim prilivom neželjenih migranata, ali i s odlivom željenih talenata iz Evropske unije
Studentska migracija je, isto tako, u porastu. U 2013. bilo je oko tri miliona stranaca upisanih na univerzitete država OECD, od kojih je 23 odsto iz Kine. U proseku, strani studenti čine oko osam odsto ukupno upisanih na univerzitetima država članica OECD. Učešće stranaca u ukupnom broju na master nivou studija dostiže 13, a na doktorskim čak 22 odsto. Strani studenti u imigracionim zemljama su jedan od najznačajnijih potencijala iz kojeg glavne zemlje prijema migranata apsorbuju talente.
U 2015. u članicama OECD registrovano je 1,65 miliona novih tražilaca azila, ne računajući one koji su ostali na glavnim izbegličkim rutama. Oko 1,3 miliona tražilaca azila došli su u evropske članice OECD. Oko jedne četvrtine ukupnog broja tražilaca azila su Sirijci, a 16 odsto Avganistanci. Samo u Nemačkoj 440.000 je formalno podnelo zahtev za azil, a više od milion je bilo tzv. preregistrovanih. U odnosu na ukupan broj stanovnika, u Švedskoj je podneto najviše zahteva za azil.
Prema tome, obe kategorije migracija, i humanitarne i slobodne, u zemljama OECD bile su u porastu (za 13 i osam odsto).
Zabrinjavajuća je činjenica da su migracioni tokovi prema EU u poslednje dve godine sve intenzivniji. Evropska komisija očigledno nije našla adekvatno rešenje za migrantsku krizu, što je u izvesnoj meri poljuljalo temelje na kojima se EU zasniva. Pored pitanja solidarnosti, u žiži aktuelnosti su i osnovni razlozi zbog kojih ljudi beže – uključujući građanske ratove, etničke i druge sukobe, političku i ekonomsku nestabilnost.
Zabrinjavajuća je situacija i kad su u pitanju emigracije iz Srbije. Nedavno objavljeni podaci pokazuju da su one poprimile galopirajući rast. Naime, prosečan godišnji broj emigranata iz Srbije samo u države članice OECD, u periodu 2004–2013. iznosio je 26.000 godišnje. Godine 2013. emigriralo je 45.000 osoba, a 2015. je rekordna s 58.000. Povećanje broja emigranata iz Srbije u 2014. iznosilo je 29,4 odsto i time je Srbija svoju poziciju na rang-listi 50 zemalja u svetu s najbrojnijom emigracijom pogoršala za tri mesta i sada je 29.
Koliko je visokoobrazovanih u ukupnom broju emigranata iz Srbije Sekretarijat OECD nije objavio, ali ranija istraživanja autora ovog teksta pokazuju da je procenat visokoobrazovanih u ukupnom broju emigranata između 12 i 15 odsto. OECD je objavio da je 2013. u državama članicama ove organizacije bilo je 61.000 visokoobrazovanih rođenih u Srbiji.
Profesor univerziteta
#
studenti
stanovništvo
migracija
emigracija
iseljavanje
Evropska komisija
Vladimir Grečić
sekretarijat
konkurentnost
@
Tweet
Aktuelno
- Vremenska prognoza
- SNS i partneri predali listu za izbore
- "Pod rakiju" vozio traktor u suprotnom smeru
- Stojanović u grupi građana "Dr Dragan Milić"
- 29. i 30. aprila tretman suzbijanja krpelja
- Šestogodišnja devojčica povređena u centru Niša
- Cveti
- Vrbica praznik koji najavljuje Vaskrs
- Pavlović nosilac SNS liste i partnera
- Oštetila starijeg muškarca za 517.000 dinara
- Pijačni barometar
- Počela sa radom nova-moderna pijaca "Krive livade"
- Đorđe Stanković kandidat za gradonačelnika
- Vrbica praznik radosti i dece
- Departizacija i stručnost na ključnim mestima
Najnoviji oglasi
- Brak,druzenje,agencija Lepeza,cela zemlja
- Polovni delovi Sprinter, Vito, Viano, Krafter, LT
- Soft loans here Open credit
- Buy Oxy 30mg, Adderall, Morphine, Xanax, RITALIN, Etizolam, Subutex, Mdma, Zolpidem etc
- Nudimo uz kamatu od 3 posto
- BRZI ZAJMOVI ONLINE U ŠPANJOLSKOJ
- Torte Novi Sad
- Brz i legitiman online kredit za sve
- Slušajte najbolju domaću muziku na online kanalu Radio Song Niš
- Potrebna Vam je dodatna zarada?
- Uređen novi kružni tok u Nišu: Mnogima se dopada moderan izgled - kritičari pitaju, kako će se održavati?!
- Otvaranje do sada najvećeg murala u Nišu posvećen očuvanju zelene površine
- Lokalni izbori u Nišu 2. juna kada i beogradski, odlučila predsednica Skupštine
- Jedinstven prelet balona nad Nišom oduševio građane: Nezaboravni prizori na nebu iznad grada
- Bulevar Saše Savića Švabe i Trg Šabana Bajramovića
- Mladi umetnici briljirali na sceni niškog Narodnog pozorišta izvodeći "Beogradsku trilogiju i priče iz belog sveta"
- Novak Đoković najbolji teniser sveta, sleteo sinoć u Niš
- Niš: Izgoreo bager koji radi na izgradnji dalekovoda u naselju Brzi Brod
- Automobil sleteo sa mosta u Nišavu, preminula žena
- Kako da od prevodioca postanete sudski tumač?