Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Fiskalni savet: Povećanje plata preveliko, neodrživo i neodgovorno

Bookmark and Share

Beograd 30.09.2019. Fonet, N1

Fiskalni savet je ocenio da je povećanje zarada neutemeljeno u privrednom rastu i fiskalno neodrživo i neodgovorno.

Fiskalni savet o povećanju plata i pomoći penzionerima
Fiskalni savet o povećanju plata i pomoći penzionerima

Fiskalni savet objavio je svoju ocenu rebalansa državnog budžeta u kojoj se kao ekonomski najštetnija mera koju donosi rebalans izdvaja "preveliko povećanja zarada u opštoj državi u rasponu od osam do 15 odsto" i dodaje da je povećanje kakvo se planira "neutemeljeno u privrednom rastu" i time "fiskalno neodrživo i neodgovorno".

"Efekat ove mere, zapravo je minimalan u 2019. godini, jer će se uvećane zarade isplatiti samo u jednom mesecu (decembru), ali će zato u 2020. koštati državu 12 puta više i predstavljaće ograman i trajan fiskalni teret", ocenio je Fiskalni savet.

U dokumentu koji je Fiskalni savet dostavio medijima naglašava se da je povećanje plata u opštoj državi opravdano, ali u meri u kojoj raste privredna aktivnost, "čega se Vlada već drugu godinu ne pridržava", jer su budžetom za ovu godinu plate već povećane u proseku za devet odsto, iako će privredna aktivnost rasti od pet do 5,5 odsto.

Fiskalni savet je ocenio i da novčana pomoć penzionerima od 5.000 dinara nije dobra mera socijalne politike i da je problem sa tom merom to što "socijalni položaj građana nije moguće i ne sme se utvrđivati na osnovu njihovog statusa", kao i da se procenjuje da oko 100.000 starih u Srbiji nema penziju i da se neće kvalifikovati za predviđenu socijalnu pomoć, dok postoje i penzioneri kojima takva pomoć nije neophodna.

Kao ekonomski najbolja strana rebalansa izdvojen je porast investicija u putnu infrastrukturu za 13 milijardi dinara, ali se dodaje da nije izvesno da će se ti rashodi ostvariti prema planu. U oceni se objašnjava da je reč o izgradnji autoputa Pojate-Preljina za oko 13 milijardi dinara, ali da je upitno da li će radovi biti obavljeni u rebalansom predviđenom periodu, jer radovi na tom putnom pravcu nisu počeli.

Savet je naglasio da je Zakon o konverziji švajcarskih kredita doneo neopravdani budžetski trošak od devet milijardi dinara, a da se sada rebalansom budžeta formalizuju i javni troškovi njegovog usvajanja i da ne bi trebalo izgubiti iz vida da će budžet i u narednim godinama biti uskraćen za još oko dve milijarde dinara usled nenaplaćenog poreza na dobit.

Fiskalni savet je ocenio i da se rebalansom predviđa dodatno uvećanje za 10 milijardi dinara za već neuobičajeno visoke rashode za opremanje vojske i policije.

Bilo je očekivano da posle osetnijeg rasta u prethodne dve godine rashodi u toj oblasti počnu da opadaju i time otvore prostor za druga važna kapitalna ulaganja, međutim - rebalans budžeta donosi dodatnu kupovinu opreme za policiju u vojsku i ne nagoveštava očekivani preokret u budućnosti, ocenio je Fiskalni savet.

 

Spoljnotrgovinski deficit veći za 14,5 odsto u odnosu na prošlu godinu

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period od januara do avgusta 2019. godine iznosi 26,9 milijardi evra, što je porast od 7,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Izvoz robe, izražen u evrima, imao je vrednost od 11,488 milijardi evra i to je povećanje od 6,9 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Uvoz robe imao je vrednost od 15,4 milijarde evra, što predstavlja povećanje od 8,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Izražen u evrima, deficit iznosi 3,9 milijardi evra, što je povećanje od 14,5 odsto u poređenju sa istim periodom 2018. godine.

Industrijska proizvodnja u Srbiji u avgustu 2019. godine u odnosu na avgust 2018. godine, veća je za 0,5 odsto dok je u periodu januar - avgust 2019. godine, u poređenju sa istim periodom 2018. godine, manja za 1 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Zabeležen je rast u rudarstvu od 17,5 odsto i u snabdevanju električnom energijom, gasom i parom od 4,5 odsto.

Pad je zabeležen u prerađivačkoj industriji od 1,8 odsto, navodi RZS.

Prema RZS, podaci o industrijskoj proizvodnji po namenskim grupama u avgustu 2019. godine, u odnosu na isti mesec prethodne godine, pokazuju rast u proizvodnji energije i netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

Obim industrijske proizvodnje u avgustu 2019. godine, u odnosu na avgust 2018, beleži rast kod 13 oblasti, a pad kod 16 oblasti, kaže statistika RZS.

Najveći uticaj na rast industrijske proizvodnje u avgustu 2019. godine, u odnosu na isti mesec 2018. godine, imale su proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata, eksploatacija uglja, proizvodnja električne energije i ostale prerađivačke delatnosti, zaključeno je u saopštenju.


#   Beograd   budžet   investicije   deficit   zarada   Fiskalni savet   suficit
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima