Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Zapostavljen privredni rast: Fiskalni savet ceni da je budžet skrojen u korist vojske i policije

rssBookmark and Share

Prokuplje 29.11.2018. Beta, N1, Tanjug

Fiskalni savet Srbije ocenio je da je planirani fiskalni deficit u predlogu budžeta Srbije za 2019. godinu dobar i da će dovesti do daljeg smanjenja javnog duga sa 54 na 51,5 odsto bruto društvenog proizvoda, ali i da je nedovoljno investicija u putnu infrastrukturu, prosvetu i zdravstvo.

Zapostavljen privredni rast: Fiskalni savet ceni da je budžet skrojen u korist vojske i policije

Kao glavnu kritiku, predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović naveo je da budžet ne predviđa efikasne mere za ubrzanje privrednog rasta i da je nedovoljno izdvajanja u infrastrukturu, prosvetu i zdravstvo.

"Nedovoljno je investicija u putnu infrastrukturu, prosvetu i zdravstvo. Bilo je potrebno još 200 miliona evra u odnosu na ono što budžet predviđa", rekao je Petrović na konferenciji za novinare.

On je dodao da je umesto u investicije u privredni rast, novac u budžetu za narednu godinu "otišao" na opremanje vojske i policije i uvećanje plata.

Petrović je dodao da je rast Srbije i dalje ispod proseka zemalja centralne i istočne evrope sa kojima možemo da se poredimo i ocenio da će se to zaostajanje nastaviti.

On je dodao da je novac predviđen za investicije u infrastrukturu uglavnom predviđen za eksproprijaciju zemljišta, a da će stvarne investicije ostati na ovogodišnjem nivou.

Kada je reč o kapitalnim investicijama, Fiskalni savet je ocenio da ti rashodi u budžetu iznose 165 milijardi dinara, ali da se najveći deo odnosi na kupovinu opreme za vojsku i policiju.

Petrović je ocenio da je povećanje plata u javnom sektoru, koje je predviđeno budžetom, paušalno i da je to trebalo da bude rešeno platnim razredima.

"Plate u državnom sektoru će prosečno rasti devet odsto, što je dvostruko više nego u privatnom sektoru", kazao je Petrović.

On je ukazao i da se ponovo krši budžetska procedura, jer će rasprava umesto mesec dana trajati samo par dana, iako u uslovima fiskalne stabilnosti za tim nema potrebe.

Petrović je rekao da Fiskalni savet podržava povlačenje zakona o smanjenju penzija, ali da poziva Vladu Srbije da donese jasno pravilo kako će se ubuduće uređivati penzije, čiji rast treba da bude usklađen sa rastom inflacije i BDP.

Suficit u budžetu 49,3 milijarde dinara

Suficit budžeta Srbije na kraju septembra ove godine iznosio je 49,3 milijarde dinara jer su prihodi bili 873,7 milijarde, a rashodi 824,5 milijarde, objavilo je Mnistarstvo finansija.

U septembru je ostvaren suficit budžeta od 12, 5 milijardi dinara.

Naplata prihoda u septembru iznosila je 102,9 milijardi, od čega su poreski prihodi bili 93 milijarde dinara. Najveći deo poreskih prihoda odnosi se na uplatu PDV u iznosu od 54,3 milijarde i akciza u iznosu od 22,7 milijarde dinara.

Naplata neporeskih prihoda iznosila je 9,6 milijardi dinara, a priliv donacija je bio 300 miliona dinara.

U septembru su rashodi republikog budžeta bili 90,5 milijardi dinara. Troškovi za zaposlene iznosili su 21, 3 milijarde dinara, a transferi organizacijama obavezg socijalnog osiguranja (fond PIO, RFZO, NSZ, fond SOVO) 19 milijardi dinara.

Na nivou opšte države u periodu januar-septembar ostvaren je fiskalni suficit u iznosu od 54,3 milijarde dinara (1,5 BDP) i primarni fiskalni suficit u iznosu od 148,7 milijardi dinara (4,1 odsto BDP).

Prema godišnjem planu izvršenja budžeta opšte države, za taj period planiran je fiskalni deficit u iznosu od 14,6 milijardi dinara, što znači da je ostvareni rezultat bolji za 68,9 milijardi dinara, navelo je Ministarstvo finansija.

Javni dug Srbije 55, 9 odsto BDP-a

Javni dug Srbije je na kraju septembra ove godine iznosio je oko 23, 95 milijardi evra, što je 55, 9 odsto bruto domaćeg proizvodu (BDP), objavilo je Ministarstvo finansije. Javni dug Srbije je na kraju 2017. bio 23, 2 milijarde evra, što je iznosilo 61, 5 odsto BDP-a.

U decembru 2016. godine javni dug bio je oko 24, 8 milijardi evra, odnosno 71, 9 odsto BDP-a.

Na kraju 2015. godine javni dug je takođe iznosio oko 24, 8 milijarde evra, odnosno 74, 7 odsto BDP-a u toj godini.

Javni dug Srbije je na kraju 2014. godine iznosio 22, 76 milijardi evra, odnosno 70, 4 odsto BDP-a, dok je na kraju 2013. godine bio 20, 14 milijardi evra, sa učešćem od 59, 6 odsto u BDP-u.

Krajem 2000. godine javni dug Srbije je bio 14, 17 milijardi evra ili 201, 2 odsto BDP-a, a najniži iznos javnog duga bio je 2008. godine kada je iznosio 8, 78 milijardi evra ili 28, 3 odsto BDP-a.

Zakonom o budžetskom sistemu učešće javnog duga u BDP-u ograničeno je na 45 odsto.

Fijat i Železara i dalje najveći izvoznici

Vrednost izvoza 15 najvećih izvoznika u Srbiji u prvih devet meseci ove godine bila je 3, 7 milijardi evra, a najveći izvoznici su Fijat Krajsler automobili (FCA) Srbija, čiji je izvoz bio 654, 7 miliona evra i HBIS grupa, vlasnik smederevske Železare, sa izvozom od 638, 3 miliona evra, objavilo je Ministarstvo finansija.

Naftna industrija Srbije je na trećem mestu sa izvozom od 398, 2 miliona evra, sledi Tigar tajers iz Pirota sa izvozom od 333 miliona evra.

Na spisku su i Robert Boš iz Beograda sa izvozom 205, 8 miliona evra, Petrohemija iz Pančeva sa 181, 7 miliona evra, Tetra pak iz Beograda sa 171, 8 miliona evra, Grundfos iz Inđije sa 169, 5 miliona evra, RTB Bor sa 149, 8 miliona evra i Jura korporacija iz Rače sa 147, 2 miliona evra.

Na tom spisku su Hemofarm iz Vršca sa 144, 7 miliona evra, Leoni iz Prokuplja sa 141, 4 miliona evra izvoza, Henkel sa 138, 9 miliona evra, Gorenje sa 126 miliona evra i Viktorija grupa sa izvozom od 107,8 miliona evra.

Plate u EPS-u narušavaju rast BDP

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović rekao je da je opravdano ukidanje polovine privremenog umanjenja plata od pet odsto u javnim preduzećima, ali ne i u Elektroprivredi Srbije (EPS) jer to državno preduzeće nije ni umanjilo neto primanja zaposlenih krajem 2014. godine, već je nastavilo da ih povećava narednih godina.

"EPS je istovremeno sa povećanjem plata smanjio investicije i one su manje od amortizacije", rekao je Petrović na konferenciji za novinare o oceni predloženog budžeta za 2019. godinu.

Dodao je da je loše poslovanje EPS-a u 2017. godini smanjilo stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) cele zemlje.

On je rekao da nije opravdano dodatno povećanje prosečnih zarada u toj kompaniji na skoro 90.000 dinara u narednoj godini i na oko 94.000 u 2020. godini i da ta sredstva treba usmeriti u investicije.

Prosečna neto zarada u EPS-u je, prema zvaničnim podacima koje je naveo Fiskalni savet, 2014. godine iznosila 79.657 dinara, sledeće godine 79.979, u 2016. godini je iznosila 81.789, a prošle godine 84.205 dinara.


#   Prokuplje   Pirot   Beograd   EPS   budžet   Ministarstvo finansija   investicije   Leoni   Fiskalni savet   javni dug   privredni rast   Pavle Petrović   Tetra pak   Tigar - Tigar tyres Pirot
@EPSsnabdevanje @


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima