Kako se Nova godina počela slaviti

Slavljenje Nove godine je jedan od najstarijih običaja. Po nekim kazivanjima prvi koji su slavili su bili Kinezi, po drugim su to bili stari Germani ili Rimljani.

Stari Germani su slavljem obeležavali smenu godišnjih doba. Kako zima u njihovim zemljama počinje sredinom studenog kada se završava žetva, okupljali su se i veselili zbog obavljene žetve i predstojećeg odmora.

Tako je, kažu, nastao veliki praznik: početak Nove Godine.

Nakon osvajanja Evrope, Rimljani su promijenili početak slavljenja nove godine na prvi siječanj. Novu godinu su slavili kao simbol početka novog života i novih nada za budućnost. Taj običaj i značenje zadržali su se do današnjih dana.

Rusi su sve do 10. stoljeća slavili Novu godinu 1. ožujka, kao dolazak proljeća. Slavili su u čast Sunca a njihovi obredi su imali magijsko značenje. Suvremenici, dobri poznavaoci mitologije i simbologije, kažu da Nova godina simbolizira regeneraciju univerzuma, obećanje novog rasta, čežnju za obnovom i počinjanje iznova.

Astronomska godina je period u kojem Zemlja obiđe putanju oko Sunca (revolucija) i traje približno 365 dana. Na bazi ove činjenice napravljeni su mnogobrojni kalendari: kineski, židovski, muhamedanski, ruski, sijamski, etiopski, iranski, julijanski i gregorijanski (reformirani julijanski).

Vjerovanja, praznovjerje, običaji

Praznovjerni ljudi vjeruju da će događaji koji se dogode prvog dana nove godine imati utjecaj na događanja tijekom cijele godine i da ćemo ono što učinimo na dan Nove godine činiti tijekom cijele godine.

Na primjer, u prijašnjim vremenima je čestitanje na početku godine imalo značaj sigurne čarobne snage, a ne samo odraz uljudnosti.

Prema nekim vjerovanjima na 12. zvuk ponoćnog zvona valjalo je skočiti sa stola ili stolice što je donosilo sreću u budućnosti. Pucnjavom i pucketanjem bičem tjerali su se zli duhovi (danas se to čini bacanjem petardi ili pucanjem iz pištolja, ali su se razlozi zaboravili).

Stari Rimljani su imali običaj da se žrtvuju i dobro ponašaju kroz cijeli siječanj kako bi umilostivili boga Janusa da im podari sretnu godinu. U početku su se darivali samo rođaci, da bi kasnije rimski zakon propisao da se treba darivati (vrsta poreza) i car (otuda običaj darivanja i posjećivanja rođaka i prijatelja na dan Nove godine).

Običaj starih anglosaksonaca da se ispija zdravica uz iskazivanje najboljih želja ostao je do danas i raširio se u mnoge zemlje (prilikom nazdravljanja treba uliti piće u čašu i staviti je na stol i nikako ne pružati praznu čašu pa onda u nju sipati piće).

Buka koja se pravila u ponoć puhanjem u rog i zvonjenjem zvonima i loncima imala je za cilj da odagna zle duhove iz stare godine.

Stari Slaveni su obožavali vatru kojoj su pridavali natprirodne moći. Ukrašavali su trešnjeva stabla i palili svijeće u čast bogova plodnosti. Vatrom su istjerivali zle duhove, odvraćali nesreću od doma i prizivali dobre sile.

U mnogim zemljama se vjeruje da osoba koja prva prekorači prag u novoj godini donosi manje ili više sreće. Smatralo se da je najbolje da to bude tamnokos muškarac, a ako još pokloni nešto od hrane, da će čitave godine donijeti blagostanje i sreću domaćinstvu koje je posjetio. Plavokos muškarac ili udovac nisu bili poželjni, a pogotovo ne riđokos koji donosi nesreću. Da se izbor ne bi prepuštao sudbini i zla sreća zakucala, postojao je običaj unajmljivanja "odgovarajuće" osobe koja je trebalo da se pojavi u pravom trenutku.

U novogodišnjoj noći Japanci iznad vrata svojih domova vješaju konopac koji će im donijeti sreću. Kada otkuca ponoć počnu s glasnim smijehom, koji bi im trebao donijeti radost i smijeh u Novoj godini.

Nizozemci na ulicama pale jelke, kako bi "otjerali zle duhove". Švicarci slave pod maskama, oblačeći kostime koji simboliziraju dobre i zle duhove, od kojih bi trebali ostati samo oni dobri u Novoj godini.

U Španjolskoj je tradicionalno konzumiranje grožđa. Pre nego otkuca ponoć, Španjolci pripreme 12 grozdova, koje pojedu u trenutku ispraćanja stare i dočeka Nove godine, svaki grozd za jedan mjesec u godini.

U Velikoj Britaniji se vjeruje da prva osoba koja u Novoj godini uđe u kuću donosi sreću, tako da tu osobu darivaju s novcem ili kruhom i slatkišima.

Nova godina, bez obzira kada je slavili ili s kojim običajima ju dočekali, uvijek je simbol novog početka, novih mogućnosti i prilika koje želimo u životu za nas i naše bližnje.

Postoji i običaj da na Staru godinu ispišete na papir sve svoje želje za iduću godinu te se prisjetite što ste sve (pozitivno) učinili u prethodnoj. Zatim zapalite svijeću, stavite posudu s vodom, kamen, pero, i neki miris (ti predmeti predstavljaju elemente - vatra, voda, zrak, zemlja, eter) od kojih je čovjek sazdan. U podne na Novu godinu zapalite papir sa željama i pepeo zajedno sa ostalim predmetima i vodom sipajte u najbližu rijeku ili potok. To će osigurati da se vaše želje ispune u Novoj godini.