Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

O čemu treba voditi računa kod nege bolesnih osoba?

rssBookmark and Share

07.08.2013. Vladimir Ciplic

Čovek redovno izlučuje neke materije. Dok je to kod zdravog čoveka i po izgledu i po količini određeno, kod bolesnika se menja prema prirodi i jačini oboljenja. Zato su izlučine bolesnika vrlo važno merilo u bolesti, i vrlo je važno da se svakodnevno vodi o tome briga.

O čemu treba voditi računa kod nege bolesnih osoba?

ZNOJ

Kad se bolesnik znoji, pazimo da ne ozebe. Za vreme znojena bolesnik treba da miruje i da bude pokriven do vrata. Bolesnkka treba češće presvući u toplo i suvo rublje, a prethodno ga dobro izbrisati. Vlažni čaršavi od znoja moraju se takođe menjati. Sve vreme između presvlačenja bolesnik mora biti pokriven. Bolesnika koji se mnogo znoji treba najmanje jedanput dnevno dobro oprati.

PLjUVAČKA

U organima za disanje neprestano se stvara sluz, koja služi za održavanje vlage. U normalnim prilikama ta sluz je bistra i nema je mnogo, ali usled raznih promena na organima za disanje za vreme bolesti količina i izgled ispljuvka se menjaju. Normalni ispljuvak nema naročiti miris, ali kod nekih bolesti na plućima ispljuvak ima vrlo neprijatan zadah. Ispljuvak se izlučuje kašljanjem. Kada je kašalj vlažan, iskašljava se lako, Suv kašalj muči bolesnika i teško ga iskašljava. U tom slučaju možemo pomoći bolesniku toplim pićem (lipov čaj), U polusedećem položaju bolesnici lakše iskašljavaju.

Svaki čovek, a naročito bolesnik, treba da pljuje u pljuvaonicu, a kad kašlje, treba da stavi ruku na usta.

Najbolje je kad su pljuvaonice pokrivene. Umesto u pljuvaonicu može se pljuvati u papirne maramice koje se zatim spale. Svaki bolesnik sa zaraznom bolešću trebalo bi da ima dve pljuvaonice. Dok jednu upotrebljava, druga se dezinfikuje u dezinfekcionoj tečnosti. U pljuvaonici uvek mora biti malo vode, a kod zarazne bolesti još i dezinfekcione čnosti, na primer, lizola.

Pljuvaonice se peru vrućom vodom kojoj se doda soda, a kod zaraznih bolesti i lizolom, ili kojim drugim dezinfekcionim sredstvom.Ako bolesnik teško i mnogo kašlje, treba da ga dignemo i posadimo u krevet, u ruke da mu damo pljuvaonicu i glavu da mu podupremo svojom rukom. Ako je bolesnik toliko slab da ne može izbaciti sluz iz usta, onda štapić ili prst ovijemo gazom, vatom ili čistom mekanom krpicom, i time mu čistimo sluz iz usta.

POMOĆ BOLESNIKU PRI POVRAĆANjU

Ako bolesnik sedi, onda stanemo iza njega, jednom ga rukom uhvatimo za ruke, koje drži ispred želuca, a drugom mu podbočimo glavu, koju bolesnik drži nagnutu nad posudu u koju povraća. Ako bolesnik leži i donekle se može sam pomoći, onda ga nagnemo u stranu, nad sud koji stoji pored kreveta, a rukom mu podbočimo glavu. Ako se bolesnik ne može ili ne sme micati, onda mu okrenemo glavu na levu stranu, jednom rukom držimo mu pod bradom sud u koji će povraćati, a drugom mu pridržavamo glavu, podupirući mu čelo. Posle povra ćanja, bolesniku treba dati vode da dobro ispere usta.

Besvesnom bolesniku moraju se posle povraćanja izbrisati usta gazom namočenom u vodi.

POMOĆ PRI POVRAĆANjU KRVI IZ PLUĆA

Krv iz pluća je svetlocrvene boje i penušava. Bolesnika treba staviti u krevet s visokim uzglavljem i treba ga umiriti. Oko prsa staviti mu hladan oblog, dati mu komadić leda da siše, dati mu da pomalo pije slanu vodu (1 kašika soli na 1 čašu vode), i što pre pozvati lekara.

STOLICA

Uredno vršenje nužde je od vrlo velikog značaja po bolesnika. "Zato se mora voditi tačna evidencija o tome. Normalno je da čovek ima jedan do dva puta dnevno stolicu. Onaj koji neguje bolesnika mora znati ne samo koliko je puta u 24 časa bolesnik vršio nuždu nego i kakva je ta stolica bila. Stolica može biti: tečna, kašasta ili tvrda, zatim, u stolici mogu biti razni paraziti, kao gliste i pantljičara, i razne druge primese, kao krv, sluz, gnoj.

Ako bolesnik može i sme ustajati, onda vrši nuždu u toaletu. Svakom bolesniku treba pri hodanju pomoći, pridržavajući ga.

Teškim bolesnicima daje se poseban sud (lopata, zdela) da vrše nuzdu u krevetu.

MOKRAĆA

Kao što se mora paziti na vršenje nužde, mora se paziti i na mokrenje bolesnika. Pazi se na količinu, na boju, da li je bolesnik pušta bezbolno ili sa bolovima. Ako bolesnik ne može puštati mokraću, ili ako tom prilikom ima bolove, treba kazati lekaru. Za mokraću postoje posebne (staklene posude) „guske“, koje se obično daju muškarcima, dok je za žene zgodnije da upotrebljavaju lopate. Ne sme se dozvoliti da bolesnik duže vremena čeka na sud za vršenje nužde ili za Puštanje mokraće.

Neki bolesnici ne mogu da mokre u prisustvu drugih osoba, zbog toga ih treba za to vreme ostaviti same.

Ima bolesti kod kojih dolazi do zadržavanja mokraće. Bolesnik ne može da mokri i usled toga dolazi do proširenja mokraćne bešike koje je praćeno vrlo jakim bolovima. Takvom bolesniku pokušaćemo da pomognemo stavljanjem vrućeg termofora (obloga) na donji deo trbuha, ili kupanjem u toploj vodi. Ponekad pomaže da bolesnika posadimo na lopatu u kojoj ima tople vode i da otvorimo vodovodne cevi da iz njih teče voda. Ako ovo ne pomogne, onda treba veštačkim putem pustiti mokraću, ali to sme da radi samo iskusno osoblje.


#   bolest  
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima