Kako sakriti istinu o inflaciji
Čini se da je najveći napor ekonomskih vlasti danas više skoncentrisan na zamagljivanje ogromnih problema srpske ekonomije, nego na njihovo rešavanje
Narodna banka Srbije je zadovoljna svojim rezultatima u borbi protiv inflacije. NBS saopštava da je ostvarila cilj i da je bazna inflacija u 2007. godini 5,4 procenta, dakle u okviru planiranog raspona od 4 do 8 odsto. Nažalost, ukupna inflacija je u prošloj godini dostigla 10,1 procenat, i gotovo je dva puta veća od bazne inflacije. Građani i privreda sasvim dobro razumeju koncept inflacije budući da im direktno utiče na život. S druge strane, smisao bazne inflacije im verovatno izmiče i više zbunjuje nego što informiše.
Za razliku od ukupne inflacije, koja odražava rast svih cena na lokalnom tržištu, kod izračunavanja bazne inflacije pristup je selektivan. Definicija nije jednoznačna, pa se kompozicija indeksa kojim se bazna inflacija meri razlikuje od zemlje do zemlje. Po pravilu, bazna inflacija ne obuhvata cene poljoprivrednih proizvoda i energije. U Srbiji, specifično, i ne sasvim logično, nisu obuhvaćene ni cene nekih roba koje su u režimu državnog regulisanja (komunalije, lekovi, cigarete i sl.).
Koncept bazne inflacije razvijen je sedamdesetih godina prošlog veka. Njegova šira primena počinje tek devedesetih godina, kada dolazi do promene u tehnici vođenja monetarne politike koja se sada oslanja na tzv. ciljnu inflaciju. Tema je nešto komplikovanija, pa je treba osloboditi stručne terminologije, pojednostaviti i ilustrovati primerom.
Kada je godina sušna, cene poljoprivrednih proizvoda bi mogle rasti brže od ostalih cena. Ako je zima izuzetno hladna, ili se politička situacija na Bliskom istoku komplikuje, cene energije bi mogle biti više nego što je to uobičajeno. Svi ovi efekti dovode do značajnog rasta ukupne inflacije.
Ako bi se centralne banke u vođenju monetarne politike rukovodile prevashodno nivoom ukupne inflacije, uticaj pomenutih kratkoročnih poremećaja na tržištima hrane i energije bio bi precenjen. Ukupan rast cena bi sugerisao pregrevanje privrede, pa bi mogla uslediti previše restriktivna monetarna politika i rast kamatnih stopa kao njena posledica.
U racionalnoj ekonomiji, rast kamata poskupljuje zaduživanje i smanjuje potrošnju i građana i privrede. Smanjena potrošnja snižava tražnju za robama i uslugama i to dovodi do pada, ili smirivanja cena. Međutim, ako se mera restriktivnosti dobro ne odredi, može doći i do pada proizvodnje. Tada se ulazi u zonu usporenog privrednog rasta koji rezultira padom zaposlenosti. Dakle, ako bi fokus bio samo na rastu ukupne inflacije, centralne banke bi mogle izvući pogrešne zaključke o stanju ekonomije. Pogrešna, previše restriktivna monetarna politika bi tako ugrozila privredni rast i zaposlenost. Indeks bazne inflacije zbog toga isključuje one cenovne poremećaje koji su snažni, ali kratkoročni po svom efektu.
Koncept vođenja monetarne politike oslanjanjem na baznu inflaciju danas je ozbiljno doveden u pitanje. Rast cena hrane i energije nije više prolazan fenomen. Uticajni ekonomisti veruju da je na sceni složena promena odnosa cena na svetskom tržištu. Rast cena hrane i energije se više ne može smatrati odrazom kratkoročnih poremećaja. Velika tražnja za sirovinama, hranom i energijom koja dolazi iz zemalja u razvoju, pogotovo iz Kine i Indije, velikim delom utiče na dugoročnost ovih procesa. Sa cenom hrane situacija se dodatno komplikuje. Obradivo zemljište se sve više koristi za proizvodnju biogoriva, pa uporedo sa rastom stanovništva, dolazi i do smanjivanja obradivih površina namenjenih proizvodnji hrane.
Bez obzira na njenu metodološku vrednost, kontrola bazne inflacije samo je neka vrsta pomagala u vođenju monetarne politike – ni manje, ni više od toga. Održavanje bazne inflacija u zadatom okviru zato ne može biti ni krajnji cilj, ni mera uspeha monetarne politike. U situaciji kada je ukupna inflacija veoma visoka, samozadovoljstvo NBS visinom bazne inflacije je deplasirano i pomalo neukusno.
Međutim, problem cena u Srbiji nije vezan samo za visoko iskazanu stopu inflacije koja je prešla 10 procenata. Stvarni inflatorni pritisak je mnogo veći i skriven je besmisleno jakim dinarom koji veštački smanjuje uvozne cene, a time i inflaciju. Kako ekonomski procesi nisu alhemijski, inflacija, gurnuta pod tepih, pojavila se na drugom kraju. Jak dinar je doveo do spektakularnog deficita platnog bilansa i rasta zaduženosti. I odlaganje nužnog poskupljenja struje samo je deo iste „metodologije” skrivanja inflacije. Na drugom kraju ove alhemije je lagano uništavanje EPS-a – odlično za potencijalne kupce, ali loše za Srbiju.
Čini se da je najveći napor ekonomskih vlasti danas više skoncentrisan na skrivanje i zamagljivanje ogromnih problema srpske ekonomije, nego na njihovo rešavanje. U tome, mora se priznati, ima mnogo veštine, ali ta veština nije za poštovanje.
Finansijski konsultant
Nebojša Katić
#
NBS
inflacija
privredni rast
Nebojša Katić
@SrbNarodnabanka
@
Tweet
Aktuelno
- Danas je Veliki petak
- Književni svet Branislava Nušića
- Vremenska prognoza
- KBS Naisus vicešampion
- „Molotovljev koktel“ na lokal u Prokuplju
- Radovi na obilaznici oko Niša od 1. juna
- Lopovi odneli sve što su mogli
- Stadion za neke nove fudbalske zvezde
- Otvorena Agencija za sprečavanje korupcije
- Okružna smotra učenika-recitatora
- Pronađimo Danku
- Udarcima u glavu prebili mladića
- Prava građana
- "Znakovi pored puta" na niški način
- Izložba umetnika sa KiM
Najnoviji oglasi
- Brak,druzenje,agencija Lepeza,cela zemlja
- Soft loans here Open credit
- Buy Oxy 30mg, Adderall, Morphine, Xanax, RITALIN, Etizolam, Subutex, Mdma, Zolpidem etc
- Nudimo uz kamatu od 3 posto
- BRZI ZAJMOVI ONLINE U ŠPANJOLSKOJ
- Torte Novi Sad
- Brz i legitiman online kredit za sve
- Slušajte najbolju domaću muziku na online kanalu Radio Song Niš
- Potrebna Vam je dodatna zarada?
- MAŠINA SINGERICA ORIGINAL
- Humanitarni koncert u Nišu za Janu Mitić: Zvuci solidarnosti i nade
- Humanitarna žurka MK VETERANI 63. PADOBRANSKE za srećnije detinjstvo i lečenje malog Gavrila Popčevića
- 25 godina od početka NATO bombardovanja
- Održan 25. Festival dečje pesme "Zlatna pčelica": Mladi talenti zasijali na sceni
- Duhovno - muzički događaj: Koncert radosne manastirske pesme večeras u Niškom kulturnom centru
- Mladi umetnici briljirali na sceni niškog Narodnog pozorišta izvodeći "Beogradsku trilogiju i priče iz belog sveta"
- Novak Đoković najbolji teniser sveta, sleteo sinoć u Niš
- Niš: Izgoreo bager koji radi na izgradnji dalekovoda u naselju Brzi Brod
- Automobil sleteo sa mosta u Nišavu, preminula žena
- Kako da od prevodioca postanete sudski tumač?