Počeo popis stanovništva u Srbiji

Ovogodišnji popis biće obuhvatniji od prethodnih, jer će se pred građanima naći pitanja i o invaliditetu, bračnom statusu, a predviđena su i pitanja koja se odnose na kompjutersku pismenost, čega ranijih godina nije bilo.

Pitanja obuhvataju migracije između dva popisa kako bi se znalo koliko naših građana živi u inostranstvu, koliko se njih vratilo u zemlju, šta su bili razlozi za odlazak, a šta za povratak, kao i koliko je njih u Srbiju došlo sa Kosova i Metohije.

Popisivači

Popis će obaviti oko 40.000 popisivača, koje je obučavalo 5.000 opštinskih i 300 republičkih instruktora.

Oni će raditi od osam sati ujutru do 20 sati uveče i biće dužni da popišu svaki objekat.

Popisivači će nositi legitimacije sa slikom i pečatom, providne torbe sa logom popisa i imaće punomoćje koje su obavezni da pokažu građanima, ukoliko na tome budu insistirali.

Popisivači će biti dužni da obiđu do 80 domaćinstava, a najteže će biti onima koji budu popisivali seoska stanovništva, naročito u razuđenim selima.

U nekim opštinama popisivačima će biti stavljena na raspolaganje vozila kako bi im se olakšao prilaz teško pristupačnom terenu.

Kako je ranije izjavio direktor Republičkog zavoda za statistiku (RZS) Dragan Vukmirović, svako domaćinstvo moraće da bude popisano i popisivači će biti dužni da tri puta obiđu neki stan, ukoliko u prvom navratu u stanu ne nađu nikoga.

"Ako je stan prazan, zapisaće to, a ako nije, onda će zamoliti prve komšije da im kažu nešto više o svojim susedima, da li su dugo odsutni, da li su na poslu, odmoru...", objasnio je ranije Vukmirović.

Popisivači će moći da građanima na vratima ostave obaveštenje o tome kada će ponovo doći, a članovi nekog domaćinstva, takođe, na vratima mogu da ostave informaciju kada njima najviše odgovara da popisivač dođe.

Odgovori na pitanja

Vukmirović je rekao da nije potrebno da građani imaju lična dokumenta, jer će biti popisani svi koji žive u Srbiji bar godinu dana ili su tu kraće, a nameravaju da ostanu.

Prema njegovim rečima, zakonska je obaveza građana da daju odgovore na sva pitanja, a izuzetak predstavljaju jedino pitanja o nacionalnosti, jeziku, veroispovesti, kao i pitanja o socijalnoj integrisanosti.

Podatke o odsutnim članovima domaćinstva davaće član porodice kome su podaci najviše poznati, a predviđeno je da podatke o deci koja su mlađa od 15 godina podatke daje roditelj, usvojitelj ili staratelj.

Ukoliko neko odbije da popisivaču da odgovore na neka druga pitanja ili odbije da učestvuje u popisu, kazna predviđena Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova iznosi od 20.000 do 50.000 dinara.

Predstavnici RZS navode da je u interesu građana da odgovore na pitanja, kao i da će podaci o njima biti zaštićeni i tajni i neće biti dostupni bilo kom organu ili instituciji na korišćenje, osim što će se koristi u statističke svrhe.

Popisni listići su odštamapni na srpskom jeziku i ćirilicom, a popisivači će sa sobom nositi zbirke obrazaca na jezicima nacionalnih manjina i engleskom jeziku. Popisivači u sredinama u kojima manjinske zajednice čine većinu stanovništva dužni su da govore jezik manjine.

Ovogodišnji popis koštaće 2,7 milijardi dinara, što iznosi oko 3,5 dolara po stanovniku i predstavlja najnižu sumu u regionu.

Sredstava za finansiranje popisnih aktivnosti obezbeđena su delom iz državnog budžeta, a delom iz pretpristupnih fondova EU.

Od Drugog svetskog rata do 2002. godine, sprovedeno je sedam popisa.

Popis ove godine neće biti sproveden na teritoriji Kosova i Metohije.