Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Diskus hernija – od neinvazivnog do hiruškog lečenja

Bookmark and Share

25.06.2018. Nikola Stojanović

Sedenje kakvo danas poznajemo nije čovekov prirodni položaj. Te je zabluda u koju mnogi ljudi veruju da uspravan hod izaziva probleme s kičmom. Za bolove u leđima je uglavnom odgovorno sedenje.

Diskus hernija – od neinvazivnog do hiruškog lečenja

Sedenje kakvo danas poznajemo nije čovekov prirodni položaj. Te je zabluda u koju mnogi ljudi veruju da uspravan hod izaziva probleme s kičmom. Za bolove u leđima je uglavnom odgovorno sedenje. Naša kičma je naš potporni aparat za kretanje. Zato se u mnogim slučajevima savetuje više šetnje. Kretanjem se jačaju mišići i poboljšava koordinacija. Ako ste na poslu, ne dozvolite da prođe period od jednog sata, a da se ne pokrenete i malo prošetate. Kičma će vam biti zahvalna.


Kako nastaje diskus hernija?

 

Diskus hernija označava izmenjeno stanje diskusa koje može imati različite uzroke, kao što su: degenerativne promene, težak fizički rad, traume, gojaznost, infekcije, profesionalne povrede.

Spinalni disk čine dva dela: nukleus pulposus, koji je centralni deo i koji je čvršći i anulus fibrosus ili prstenasti deo koji je želatinast i najvećim delom sastavljen od vode. Glavna uloga oba ova dela jeste da izdrže velika opterećenja, pritisak i silu koja se javlja tokom pokreta i dizanja tereta. Tokom savijanja, posebno sedenja, centralni deo trpi veliki pritisak dok je uloga prstenastog dela da obezbedi potporu odnosno držanje nukleus pulposus-a (centralnog dela diska).

Tokom svakodnevnih životnih aktivnosti kičma je izložena konstantnom naporu i naprezanju. Dolazi do velikog broja mikrotrauma. To naročito važi za vratni i lumbalni deo kičme. Sa godinama dolazi i do propadanja diskuska što dovodi do stvaranja “izbočenja” ili „prolapsa.“ Diskusi su želatinozne pločice koje se nalaze između pršljena. Absorbuju teret i amortizuju pokrete, samim tim „upijaju“ mikrotraume kako bi zaštitile međupršljenske zglobove i druge strukture kičmenog stuba. Vremenom, kod pojedinih ljudi, prstenasti deo diska (na)pukne. Nervi se nalaze svuda okolo diskova. Prolaps dovodi do pritiska na njih i javlja se bol. Tako diskus hernija dovodi do upale nerva i smanjene provodljivosti impulsa. Diskus hernija se najčešće razvija u vratnom i lumbalnom delu kičme.

Neinvazivne tehnike lečenja diskus hernije

 

Najefikasniji sistem lečenja diskus hernije je kombinacija neinvazivnih tehnika lečenja, kao što su: kiropraktika, spinalna dekompresija, fizikalna terapija, akunpunktura, hidroterapija i fitoterapija. U prilog tome ide i klinička statistika. Dosadašnje iskustvo pokazuje veliko olakšanje kod pacijenata kod kojih je kombinovana primena medikametozne terapije, uz kineziterapiju, hidroterapiju ili neku drugu fizikalnu proceduru. Za pacijente je važno da znaju da maskiranjem bolova izazvanih diskus hernijom konzumiranjem nesteroidnih analgetika neće rešiti problem. Naprotiv, vremenom može doći do još većih komplikacija. Isto tako moraju se izbeći sve vrste napora koje mogu pogoršati stanje. Bol u leđima je najbolje preduprediti, ali ako do njega već dođe treba ga rešavati u konsultaciji sa stručnim licem tj. fizijatrom.

Kada je hiruško lečenje diskus hernije neophodno?

 

Sindrom "konjskog repa" je indikacija za operativno zbrinjavanje pacijenta. Sindrom "konjskog repa" znači da pacijent oseća slabost i utrnulost nogu, javlja se i oslabljena kontrola mokrenja (pa čak i defekacije). Uzrok svemu tome je pritisak i oštećenje nerava.

Drugi slučaj kada se pacijentu preporučuje hiruško lečenje je oštećenje nekog nerva kičmene moždine usled kog nastaje progresivni neurološki deficit. On se može manifestovati slabošću, nemogućnosti oslanjanja na petu i prste. Najčešće se naziva "palo stopalo."

Ipak, pre operativnog lečenja diskus hernije treba iscrpeti sve neinvazivne metode.

Odlaganje operacije može dovesti do još većih oštećenja

 

Ukoliko je pacijent lečio diskus herniju neoperativnim metodama i isrcpeo sve tehnike, a njegovo stanje se pogoršava i sprečava ga da obavlja svakodnevne aktivnosti neurohirurg odlučuje o daljem lečenju.

Kada diskus "iscuri", pritisne živac i time stvori problem. Na pršljenovima mogu nastati promene jer oni konstantno trpe zbog gubitka funkcije diskusa. Operacijom diskus hernije se taj problem ne rešava, već je potrebna druga operacija, gde se operišu koštane strukture. Kod odlaganje operacije može doći do krsnoslabinske diskus hernije. Kada diskus pritiska jedan od nerava nogu. Usled konstantnog pritiska može doći do oštećenja nerva. To oštećenje može za posledicu da ima "pad stopala". Odlaganje operacije dovodi i do krivljenja kičme jer je pacijent tj. kičma pod tenzijom..

Dve su metode operativnog lečenja danas najzastupljenije: 1. endoskopska, koja je trenutno vrlo popularna i 2. klasična neurohirurška mikrodisektomija, kod koje se upotrebom mikroskopa postižu najbolji rezultati. Kod prve metode ožiljak je nešto manji.

Oporavak nakon operacije

 

Postoperativni tok zahteva primenu analgetika i fizikalne terapije. Već nakon jednog do tri dana nakon operacije pacijent se otpušta. Sutradan (nakon operacije) može da ustaje. Dok je potrebno oko 40 dana da se vrati na posao. U svakom slučaju medicinski pristup je takav da akcenat stavlja i prednost daje neinvazivnim metodama lečenja. Zato vodite računa o zdravlju svog tela. Ako osećate bol u leđima ne odlažite odlazak fizijatru.


#   zdravlje   lečenje   kičma
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima