Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Istraživanje: Najgore deonice puteva u Srbiji

rssBookmark and Share

Novi Sad 05.06.2011. Izvor: Blic

Naši putevi najgori u regionu

Istraživanje: Najgore deonice puteva u Srbiji (po broju poginulih)

Istraživanje: Najgore deonice puteva u Srbiji
Stotine miliona evra troše se na održavanje puteva u Srbiji, a oni su i dalje išarani crnim deonicama. Najgori su putevi u Pirotskom okrugu, pokazalo je istraživanje Međunarodne asocijacije za bezbednost puteva. Međunarodni program za ocenu puteva u Srbiji (IRAP) ocenio je da samo jedna deonica na koridoru 10 zaslužuje prelaznu ocenu, dok je Svetska banka srpske puteve stavila na 134. mesto po kvalitetu i vrednosti na planeti.

Opšti je utisak da su putevi u Srbiji među najlošijim u regionu. „Mene svaka rupa na putu boli“, kaže ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić koji, uprkos svim realnim pokazateljima, smatra da su putevi u Srbiji na evropskom proseku, ali da su „potrebna veća ulaganja u redovno održavanje“.

Međutim, brojna istraživanja, ali i iskustvo vozača na terenu govore suprotno. Možda je jedna od najboljih ocena puteva kod nas ona koju je dala Svetska banka.

„Putevi u Srbiji su po kvalitetu i bezbednosti tek na 134. mestu na listi Svetske banke, a njihova vrednost procenjuje se na 13 milijardi dolara“, ocenjeno je u istraživanju ove institucije.

U kasu JP „Putevi Srbije“, preduzeća koje odgovora za stanje puteva u zemlji, godišnje se slije najmanje 300 miliona evra. Taj prihod je, po rečima Zorana Drobnjaka, direktora ovog preduzeća, oko 150 miliona od naplate putarine, odnosno oko 180 miliona od akciza. Na pitanje gde odlazi sav taj novac, Drobnjak odgovara da se ulaže u klizišta, projektovanje koridora 10, magistralnih puteva...

- Da bi se redovno održavalo svih 11.000 kilometara puteva, potrebne su bar dve milijarde evra godišnje, i onda bi putevi sigurno bili dobri. U puteve ništa nije ulagano 20 godina. Rađeno je uglavnom ono što je finansirano od evropskih banaka - kaže za „Blic“ Zoran Drobnjak, direktor JP „Putevi Srbije“.

On navodi da „Putevi Srbije“ godišnje ulože u održavanje i rehabilitaciju naših puteva između 17 i 18 milijardi dinara (170-180 miliona evra), istovremeno odbijajući navode da su u tim poslovima neke firme, poput „Nibens grupe“, na čijem je čelu kontroverzni i nedavno uhapšeni biznismen Milo Đurašković, bile favorizovane.

Situacija nije sjajna ni kada je reč o gradnji novih puteva. Za tri godine izgrađeno je svega 60, za sedam godina 144 kilometra. Izgradnja puteva opterećena je korupcijom, a projekt izgradnje evropskog koridora 10 zapao je u brojne neregularnosti, tvrdi Milica Trifković, generalna direktorka privatnog preduzeća za gradnju puteva „Geoput“. Ona je odlučila da na to skrene pažnju evropskim institucijama. U intervjuu za informativni sajt Evropske unije „Euroaktiv“, istakla je da se na mnogim tenderima prednost daje određenim domaćim preduzećima, ali i da za mnoge puteve od velike važnosti ne postoje ni građevinski projekti niti projektna dokumentacija.

Ibarska magistrala, deonice prema Sevojnu i Požegi, put koji vodi prema Homoljskim planinama, put Užice-Zlatibor, samo su neke od deonica na kojima je zbog lošeg stanja kolovoza ili neadekvatnih rešenja bezbednost vozača dovedena u pitanje. Prema mišljenju Milana Božovića, profesora na Saobraćajnom fakultetu, najnebezbedniji pravci u zemlji su Ibarska magistrala i pravac od Novog Sada do Horgoša. Na većem delu puta od Novog Sada do Horgoša postoji samo jedna saobraćajna traka, dok u suprotnom pravcu, vozači na raspolaganju imaju dve (jedna plus pomoćna). Dakle, deo koridora 10 ima tri saobraćajne trake, dve u pravcu ka Novom Sadu, a jednu u pravcu ka Horgošu.

Božović, međutim, navodi da srpski putevi nisu najgori u regionu.

- Putevima u Srbiji je neophodno posvetiti posebnu brigu, u smislu bezbednosti saobraćaja, u fazi projektovanja, održavanja, rekonstrukcije i izgradnje puteva i na taj način uticati na povećanje bezbednosti saobraćaja - kaže Božović.

Stručnjaci za bezbednost skreću pažnju na aljkavost putara, ali i na činjenicu da ih zakon štiti od odgovornosti za nezgode. Još je 2009. godine ustanovljeno da postoje čak 262 crne tačke na srpskim drumovima.

Parametri bezbednosti u smislu rizika nastanka saobraćajnih nezgoda u našoj zemlji nisu tako loši koliko su loši putevi, kaže Krsto Lipovac, profesor na Višoj školi unutrašnjih poslova.

Naime, vozači nadoknađuju nedostatke na putu, tako sto vrše tzv. kompenzaciju rizika, tj. menjaju ponašanje na delovima puta koji su očigledno loši i nebezbedni. Posebno smanjuju brzine na ovim deonicama. Naša studija pokazuje da su na očigledno opasnim delovima puteva retke nezgode, a da su najčešće na skrivenim opasnim deonicama. Naša prva preporuka je zato da se redovno, jednom godišnje, vrši identifikacija crnih tačaka i opasnih deonica, te da se one odmah markiraju, tako da budu lako prepoznatljive za vozače - poručuje Lipovac.

Srbija je u periodu 1992. - 2010. imala porast broja povređenih u saobraćajnim nesrećama za 6,9 odsto. Za to vreme, veliki broj evropskih zemalja je uspeo da smanji broj poginulih i povređenih u nesrećama, a najbolje rezultate je imala Francuska - čak 50 odsto.

Najlošije rezultate u pogledu broja saobraćajnih nesreća u periodu 1991. - 2010. imaju Rumunija (+227,5 odsto), Slovenija (+67,3 odsto) i Bugarska (+65,0 odsto).

Koridor 10 - Šta se trenutno radi?

Na koridoru 10 radovi se trenutno odvijaju samo na pojedinim deonicama između Beograda i Horgoša, na obilaznicama oko Beograda i Dimitrovgrada i na manjem delu u blizini makedonske granice. Na najkomplikovanijim i najsloženijim deonicama u Grdeličkoj klisuri, kao i na delu koridora od Niša do Pirota, nikakvi radovi nisu ni počeli. Najviše se radi u Vojvodini. Na deonici koja počinje na 14. kilometru puta od Horgoša ka Novom Sadu radnici privode kraju deonicu dugu 700 metara, a manji radovi odvijaju se na svakih nekoliko kilometara do Novog Sada. U Preduzeću „Koridori Srbije“ tvrde da će kompletna deonica Horgoš - Novi Sad biti završena do 20. jula, a to je najavio i Oliver Dulić, ministar za zaštitu životne sredine, rudarstvo i energetiku.

„Veljo, dođi da pričamo o putevima“

Ljudi koji treba da brinu o putevima u Srbiji nedavno su u studijskom delu emisije „Insajder“ na Televiziji B92 pokazali koliko je cela priča oko održavanja i njihove gradnje „ozbiljna“. U jednom trenutku ministar Milutin Mrkonjić pozvao je telefonom Velimira Ilića, koji se navodno nije pojavio u zakazano vreme u studiju. „Veljo, ajde dođi, evo pita Jugoslav gde si ti. Dođi, govorimo ovde o putevima“, obratio se sadašnji ministar svom prethodniku. U emisiji nije dobijen odgovor na ključno pitanje „Gde su otišli milioni evra ulaganja u puteve?“.


#   Putevi Srbije   saobraćaj   Oliver Dulić   koridor 10   Bugarska   Novi Sad   Milutin Mrkonjić   Koridori Srbije   Svetska banka   Zoran Drobnjak
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima