Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Dan sećanja na romske žrtve holokausta - da li će biti izmešten spomenik stradalima u Berlinu?

rssBookmark and Share

Niš 02.08.2020. Južna Srbija Info

U noći između 2. i 3. avgusta 1944, oko 3.000 muškaraca, žena i dece Roma ubijeno je u gasnim komorama u "Porodičnom kampu za Cigane‘ u Aušvicu“, podsećaju iz Lige Roma - Stalna konferncija romskih udruženja (SKRUG). Rezolucijom Evropskog parlamenta koja je usvojena 15. aprila 2015. godine, 2. avgust je zvanično proglašen Danom sećanja na romske žrtve holokausta.

Dan sećanja na romske žrtve holokausta - da li će biti izmešten spomenik stradalima u Berlinu?

"Te žrtve su simbolički deo od skoro pola miliona ubijenih Roma u tim nezaboravljenim vremenima fašizma.

U znak sećanja na nevine žrtve, romski narod obeležava, zajedno sa Evropskim parlamentom i pojedinim međunarodnim organizacijama, Dan sećanja na romske žrtve holokausta 2. avgusta.

Sada je trenutak kada mora da se razgovara i javno debatuje među samim Romima, pre svega, ali i sa javnošću u svim evropskim državama o politici sedanja i aktuelnom istorijskom revizionizmu. Ta debata mora da otvara pitanja o latentnom i manifestnom aktuelnom anticiganizmu. Tek tada ovaj i svi naredni „dani sećanja na ubijene Rome“ i komemoracije mogu doprineti društvenoj afirmaciji Roma u današnjem svetu.

Nažalost, kulltura sećanja kod Roma je na vrlo niskom nivou. To jeste kultrološko, ali pre svega, moralno pitanje.

Strah ili nesloboda jesu možda mogudi razlozi u mnogim zemljama istočne Evrope zbog kojih mi Romi javno i slobodno ne obeležavamo 2. avgust.

Nisu dovoljne internetske socijalne mreže. Samo sećanje i komemoracija, bez
debate na ovu temu, de ostati u praznom prostoru. Bez dosezanja nužnog cilja – javnog govora o tragediji. Sećanje na genocid prema Romima i komemoracija moraju biti povezani sa aktuelnom politikom prema Romima u pojedinim
zemljama i dominantnim moralnim i etičkim vrednostima.

Takođe, ova aktivnost ne može biti ograničena samo nakulturnu i simboličku ravan, spomenike, ceremonije, niti može biti svedena samo na naučne analize.

Kultura sećanja ne može biti zasnovana samo na analizi prošlosti, ved ima za cilj da definiše sadašnjost, oblikuje bududnost i utiče na oblikovanje identiteta. Usled ovog povezivanja prošlosti i sadašnjosti, diskusija o tome kako se genocid nad Romima razvijao, izvršio i pamtio od početka, pa do završetka Drugog svetskog rata, mora uključiti i analizu sadašnjeg stanja Roma i dominatne politike u mnogim zemljama Evrope.

25. juna 1999. godine Nemački Bundestag je izglasao rezuoluciju o tome da se sagradi spomenik ubijenim evropskim Jevrejima u centru Berlina.

Zahvaljujudi upornosti udruženja nemačkih Roma i Sinta, koji su se pobunili i zahtevali i spomenik Romima, sagrađen je spomenik koji se nalazi u blizini Bundestaga, nedaleko od spomenika ubijenim Jevrejima. Pravda je u ovom slučaju, zadovoljena.

No, poslednje vesti iz Nemačke bude u nama strepnju da de spomenik „morati“ da se pomeri.

Sama vest i pokušaj pomeranja tog spomenika jeste dovoljan razlog za zabrinutost i u tom pogledu, za suštinsko obeležavanje 2. avgusta", piše u saopštenju koje potpisuje Osman Balić.


#   Niš   Romi   logoraši   holokaust   fašizam   Osman Balić   Liga Roma SKRUG   Aušvic logor   Dan sećana na žrtve Roma
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima