Šta bih uradio da sam ministar obrazovanja?
Leskovac 08.01.2014. Relja Knežević, Dnevnik
Šta bih uradio da sam ministar obrazovanja? Po meni, uspeh leži u kontinuitetu. Ako smo usvojili Strategiju obrazovanja do 2020-te i ako su sve političke opcije glasale za nju, zašto je ne sprovodimo? Nju su pisali naši najpriznatiji stručnjaci iz svih oblasti obrazovanja i to je neka vrsta putokaza.
Na žalost, po nekim istraživanjima, 80 odsto ljudi u Srbiji ne zna saobraćajne znakove, a slično je i sa čitanjem putokaza u obrazovanju.
Mi imamo veliki problem koji se iz godine u godinu gomila: falsifikovane diplome, neakreditovane ustanove obrazovanja, isturena odeljenja fakulteta u privatnim kućama, kupovinu diploma, lažne stručnjake, loš kvalitet nastave i istraživačkog rada, pogotovo na privatnim univerzitetima.
Na šangajskoj listi naš prvi privatni univerzitet je negde između 5.000-tog i 7.000-tog mesta. Nisu tu studenti ili zaposleni krivi, nego oni odgovorni za strategiju rada privatnih univerziteta i država koja to toleriše.
Ovako za „Dnevnik“ komentariše aktuelnu situaciju profesor dr Miodrag Stojković, genetičar svetskog glasa. Bio je „već viđen“ za Nobelovu nagradu u oblasti embriologije i biotehnologije, budući da je prvi u svetu uspeo da izdvoji humane matične ćelije u cilju njihove promene u ćelijskoj terapiji i zarad lečenja ljudskih bolesti, kao i da dobije ljudske embrionalne matične ćelije iz tzv. kloniranih embriona.
Stojković se, međutim, opredelio za povratak u zemlju i otvaranje bolnice za lečenje steriliteta, jer je, kako kaže, „svaka novorođena beba vrednija od Nobela“.
Kako komentarišete poziciju nauke u buyetu za narednu godinu?
– Finansiranje nauke u Srbiji i novim buyetom ponovo pokazuje da onaj ko želi da se ovde bavi naukom mora da bude spreman na preživljavanje bez neke velike mogućnosti da se bavi konkurentnom naukom. U Srbiji ima 176 naučnih ustanova i instituta, a buyet Srbije za 2014. izdvaja za nauku 0,34-0,41 odsto BDP-a (sa ili bez kredita). Razumem da smo siromašna zemlja i da mora da se štedi, ali sve zemlje koje su uložile u obrazovanje i nauku su mnogo brže izašle iz krize od onih koje to nisu.
Po ulaganju u nauku smo daleko ispod drugih. Hrvatska izdvaja, recimo, 0,7 odsto BDP-a. Prosto rečeno, kada naučnicima date prosečno 25 evra mesečno za potrošni laboratorijski i kancelarijski materijal, usavršavanja, kongrese... vidite da u Srbiji nema mogućnosti da sprovedete sve faze nauke: osnovna istraživanja, prevođenje nauke u proizvod i njegovu zaštitu, kako biste to nekome mogli da prodate kao razvijeni proizvod.
Mladi koji su 2001. diplomirali na nemačkim univerzitetima danas u proseku imaju 37 godina i skoro svi su zaposleni (1% nije), dok ta ista generacija u Srbiji čini dobar deo u populaciji od 26% nezaposlenih. Zašto je to tako?
– Na žalost, daleko smo od Nemačke. Ne mislim samo na razlike u standardu, već i po načinu razmišljanja: ako kažemo da smo zemlja pametne dece, vrednih i ambicioznih mladih naučnika a ne ulažete u njih, onda je ishod takav da ih nećete zadržati u zemlji, da im nećete omogućiti da se bave poslom koji vole, nego će tu mogućnost potražiti negde drugde.
U nekim delovima Nemačke svaki treći evro se ulaže u obrazovanje i mlade, postoji odlična sprega između privrede i obrazovno-naučnih ustanova, postoji planiranje i povezanost obrazovanja i tržišta rada, i ako ste vrhunski naučnik učiniće sve da vas zadrže.
U Španiji, gde sam takođe radio, situacija je specifična: posle privrednog buma uložena su gigantska sredstva u sistem koji nije mogao da opstane i taj virtuelan svet je morao da padne. Ali virtuelan svet finansiranja imobilija je postojao i u Americi pa oni nisu dopustili da nauka zbog toga značajno trpi. U nauci je kao u životu: ne možete sve da usrećite, ali morate da promovišete one koji imaju iza sebe rezultate – oni koji ih nemaju moraju da se napregnu da bi prestigli ove prve.
#
Leskovac
Miodrag Stojković genetičar
genetika
nauka
obrazovanje
studenti
matične ćelije
@MioStojkovic
@
Tweet
Aktuelno
- „Bajka o ribaru i ribici” putuje u Suboticu
- Danas u centru potpuna obustava saobraćaja
- Nova odbornička grupa u Skupštini grada Niša?
- Otišla tetka Doke
- Prnađen arsenal oružja i municije u okolini Niša
- Vremenska prognoza
- Mladi umetnik dobio dozvolu za sviranje na ulici
- Delegacija Niša na "Danima Istočnog Sarajeva"
- Maloletnik pretukao mače
- Niš i Evropska noći istraživača
- Poginula žena na auto-putu kod Aleksinca
- Susret Mitropolita g. Arsenija sa gradončelnikom
- Niš centralno mesto "Balkan Youth Fest-a"
- NPS Niš o broju putnika na niškom aerodromu
- 33. Književna kolonija u Sićevu
Najnoviji oglasi
- Brak,veze,druzenje,agencija Lepeza,cela zemlja
- VENTUS FOOD NIŠ - VAŠA OMILJENA HRANA
- Polovni delovi Sprinter, Vito, Viano, Krafter, LT
- Soft loans here Open credit
- Buy Oxy 30mg, Adderall, Morphine, Xanax, RITALIN, Etizolam, Subutex, Mdma, Zolpidem etc
- Nudimo uz kamatu od 3 posto
- BRZI ZAJMOVI ONLINE U ŠPANJOLSKOJ
- Torte Novi Sad
- Brz i legitiman online kredit za sve
- Potrebna Vam je dodatna zarada?
- Niški aerodrom suočava se sa padom broja putnika - ostaju samo četiri niskobudžetne linije
- Konačno urbana žurka u Nišu, srpska premijera - Kristijan Kraken u "Livnici"!
- AMD otvorila razvojni centar u Nišu - posao za 30 mladih stručnjaka iz oblasti razvoja čipova i softvera
- Niš spreman za izgradnju postrojenja za prečišćavanje i preradu otpadnih voda: Dobijena građevinska dozvola
- Prokuplje: Učenik namerno oborio klupu i povredio nastavnika
- Mladi umetnici briljirali na sceni niškog Narodnog pozorišta izvodeći "Beogradsku trilogiju i priče iz belog sveta"
- Novak Đoković najbolji teniser sveta, sleteo sinoć u Niš
- Niš: Izgoreo bager koji radi na izgradnji dalekovoda u naselju Brzi Brod
- Automobil sleteo sa mosta u Nišavu, preminula žena
- Kako da od prevodioca postanete sudski tumač?