Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

ULjNI ŠKRILjCI - NAŠA NAFTA

Bookmark and Share

Niš 14.07.2008. R.Ž. Marković, PRESS

Srbija ima devet regiona u kojima se nalaze naslage uljnih škriljaca bogatih mineralnom naftom, najbogatiji je region oko Aleksinca

ULjNI ŠKRILjCI - NAŠA NAFTA

U aleksinačkom regionu postoje naslage od 1,8 milijardi tona uljnih škriljaca, od čega se može dobiti oko 180 miliona tona nafte. S obzirom na to da se u Srbiji godišnje preradi i potroši oko četiri miliona tona „crnog zlata", aleksinačka nafta mogla bi da namiruje naše potrebe za narednih pedesetak godina!

Srbija ima devet istraženih regiona u kojima se nalaze značajne količine uljnih škriljaca bogatih mineralnom naftom. Međutim, škriljci u Aleksincu su posebni po tome što imaju u proseku oko 10 odsto ulja, što ih čini najisplativijim za eksploataciju. Prema nekim istraživanjima, ovaj region smatra se i najbogatijim ležištem u celoj Evropi. Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta (RGF) Dragan Milovanović kaže za Press da je tehnologija vađenja slična kao kod uglja.

- Škriljci se nalaze na različitim mestima i u slojevima različite debljine. Eksploatacija bi mogla da se vrši površinski, odnosno na sličan način kao i kad se kopa ugalj, ali ne postoji precizna procena koliko bi to moglo da košta - kaže Milovanović.

O „aleksinačkoj nafti" razmišljalo se još 1954. kada je postojala kompanija za istraživanje uljnih škriljaca, a ozbiljnija istraživanja radili su i 1986. godine Rudarsko-geološki fakultet i Privredna komora Srbije. Prema podacima iz elaborata koji je tada urađen, najveće količine ovog prirodnog blaga nađene su u reonima sela Subotinac, Bradarac, Bovan i Mozgovo.

Eksploatacijom je trebalo da se bavi Naftna industrija Srbije, ali tada to nije bilo isplativo, pa je sve ostalo samo na ideji. Stručnjaci, međutim, smatraju da bi vađenje ulja (mineralne nafte) iz škriljaca danas i te kako bilo unosan posao.

- U uslovima kada je nafta bila 60 dolara po barelu, tehnologija vađenja ulja iz škriljaca nije bila isplativa. Danas, međutim, kada je cena sirove nafte prešla 130 dolara, sigurno je isplativa. Odgovarajućim procesima ovo ulje bi moglo da se prerađuje i u našim rafinerijama, a mineralne sirovine su sada u ekspanziji u čitavom svetu - tvrdi za Press profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Radule Tošović.

Rezervi uljnih škriljaca ima i u okolini Valjeva, Kraljeva, Kuršumlije, Vranja, Babušnice, Niša, Rekovca kao i u Zapadnomoravskom basenu.


Nafta od škriljaca identična sirovoj

Uljni škriljci su stene koje sadrže više od 10 odsto organske materije, kerogena (ulja). Obično nastaju u većim jezerima, močvarama ili plitkim delovima velikih voda. Pod određenim uslovima prerade i na određenoj temperaturi, od njih se dobijaju gas i ulje. Ulje se može direktno sagorevati ili se može dalje preraditi u sintetičku naftu koja ima identične karakteristike kao i sirova nafta.


ŠKRILjCI NA METI STRANACA

Država nezainteresovana za uljne škriljce, Estonci, Izraelci i Švajcarci žele da ulažu u „naftu" iz Aleksinca


Nekoliko kompanija iz Estonije i Izraela zainteresovano je za eksploataciju oko dve milijarde tona uljnog škriljca iz aleksinačkog basena, saznaje Press u Ministarstvu energetike.


Pre nekoliko meseci je i kompanija „Holcim", jedan od najvećih svetski proizvođača cementa i betona, objavila da želi da pretvaranjem srpskih uljanih škriljaca u naftu dugoročno osigura energente za proizvodnju.

Naša država i Naftna industrija Srbije, međutim, još ne razmišljaju o korišćenju aleksinačkog potencijala!

Prema poslednjim podacima, barel sirove nafte na berzi košta 145 dolara, dok barel nafte iz uljnih škriljaca košta u najskupljoj varijanti 95 dolara.

Iz ovoga proizilazi da je eksploatacija ovog rudnog bogatstva veoma isplativa.

U Ministarstvu rudarstva i energetike su nam rekli da je studija izvodljivosti u kojoj bi trebalo da se odredi isplativost eksploatacije ovog energetskog bogatstva tek u inicijativi.

- Podaci o rezervama aleksinačkih škriljaca postoje u ministarstvu, ali se radi o studiji procena rezervi. Postoji inicijativa da se započne projekat u kojem bi se utvrdile tačne rezerve, procenat ulja u škriljcima, kao i troškovi eksploatacije i prerade. Taj projekat je podnet na dalje razmatranje - objasnili su nam u ministarstvu.

Direktor sektora za rudarstvo Regionalne privredne komore Niš Slobodan Milosavljević kaže za Press da postoje različita mišljenja o isplativosti celog projekta, a najveći problem stvara tehnologija.

- Zbog skoka cene nafte siguran sam da će doći do eksploatacije. Pitanje je samo delovanja vlade na tom polju, ali prema postojećoj situaciji, ne očekujem da će se nešto značajno dešavati u narednom periodu - kaže Milosavljević.

Sa Milosavljevićevim mišljenjem da bi eksploatacija škriljaca sada bila isplativa slaže se i energetski stručnjak Zorana Mihajlović-Milanović. Prema njenim rečima, njihova prerada u sintetičku naftu ranije nije bila ekonomična zbog niske cene nafte.

- Od trenutka kada je cena nafte prešla 120 dolara za barel i uz postojanje savremenih tehnologija, sigurno je da je sada ovaj posao isplativ za nas. Mnogi privatnici se interesuju za to. Ali, smatram da bi barem 50 odsto toga trebalo da bude „Naftagosovo", ukoliko ova firma ostane državna.

Trebalo bi pronaći strateškog partnera sa kojim bismo zajednički ulagali, jer je naš cilj da prvenstveno zadovoljimo svoje energetske potrebe - kaže Mihajlović-Milanović.

Kineski primer ekonomske isplativosti uljnih Škriljaca!

Kineska kompanija „Džilin enerdži" pokrenula je prošle godine veliki projekat eksploatacije škriljaca u oblasti Huadijan, koji su po količini nafte u njima slični aleksinačkim (oko 10 odsto). Kompanija planira da godišnje dobije oko 200.000 tona nafte, a cela investicija koštaće oko 150 miliona dolara. Pri ceni nafte od 145 dolara za barel (812 dolara za tonu), ispada da bi se za samo godinu dana moglo zaraditi oko 165 miliona dolara, što znači da bi se investicija isplatila za manje od jedne godine!

Ipak, procene kompanije „Rojal dač šel", kao i nekih drugih svetskih kompanija, govore da se eksploatacija uljnih škriljaca bogatih naftom, a naši spadaju među najbogatije, isplati već pri ceni sirove nafte od 30 dolara za barel.


fakti

- Uljni škriljci eksploatišu se u SAD, Kanadi, Estoniji, Kini, Škotskoj, Švedskoj, Francuskoj, Australiji, Rumuniji, Belorusiji, Maroku i severnoj Africi

- Prosečna cena barela nafte iz uljnih škriljaca kreće se između 30 i 50 dolara

- Prema procenama, ulje iz uljnih škriljaca moglo bi da se posebnim tehnološkim procesima prebaci u sintetičku naftu, čije se rezerve procenjuju kao tri puta veće nego dokazane rezerve obične nafte u SAD

- Nafta iz škriljaca može se „usisavati" iz samog polja ili se stene mogu površinski razbijati, kopati i mleti, pa onda otpremati do posebnih postrojenja u kojima se na visokim temperaturama izdvaja nafta iz kamena



#   Niš   Zorana Mihajlović   uljni škriljci   Privredna komora   Dragan Milovanović   studija izvodljivosti
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima