Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Kad Martić postane Ožujučić

rssBookmark and Share

14.10.2012. Izvor:Politika

Prilikom prevođenja sa srpskog na hrvatski, odnosno bošnjački i obratno, nastaju komične greške...

Kad Martić postane Ožujučić

U okviru 6. Književnog festivala „Think tank town”, u Leskovačkom kulturnom centru, nedavno je organizovan okrugli sto posvećen problemima prevodilaštva u doba tranzicije, na kojem su o svojim iskustvima govorili književnici i prevodioci iz Srbije, Hrvatske, BiH i Češke.

Učesnici su se složili da je prevodilaštvo u krizi, da je vrednost rada prevodilaca opala, da su kompjuteri uticali i na ovu oblast, ali je bilo reči i o uljezima koji skinu tekst sa interneta, pa ga ponude urednicima kao sopstveni prevod.

Posebno je zanimljivo iskustvo u međusobnom prevođenju rastočenog srpskohrvatskog jezika u srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski jezik. Prevodilac iz Zenice Venita Popović rekla je da se u BiH prevodi sve i svašta sa srpskog na bosanski, sa bosanskog na hrvatski i tako u krug, pri čemu dolazi do tragikomičnih situacija, tako recimo na kutiji cigareta tri puta piše „pušenje ubija”.

Dešava se da prevodioci ispišu ključne reči sa jednog na drugi jezik, pri čemu je tjedan – sedmica, mart – ožujak, pa je u Zeničko-dobojskoj županiji ministar Martić, koji je doneo neku odluku, u hrvatskoj varijanti „Službenog lista” potpisan kao ministar Ožujčić.

Naučna radnica, spisateljica, urednica i prevodilac Irena Lukšić iz Zagreba, ispričala je kako se dovija da privoli ljude da čitaju prevođenu književnost. Snimila je film „Na tragu klasika”, u kojem je objavila recepte jela koja se pojavljuju u romanima i novelama.

Njena kuvarica se zove „Blagovati na tragu klasika”. Prožeta je informacijama o knjigama iz kojih su recepti, gde i kako se pojavljuju jela, kako se jedu. I čitaoci su se upecali. Sada priprema bedeker o putovanjima autora u kojima će opisati gradove u kojima su bili.

Zorislav Paunković iz Beograda smatra da je vrednost rada prevodilaca opala i da je to nedefinisana i neregulisana kategorija. Kompjuteri su, po njegovom mišljenju, doneli vrlo važne promene u određivanju prevodilačkog učinka.

U vreme pisaćih mašina, prevodioci su za mesec dana radili po četiri, pet štamparskih tabaka ili 1.680 slovnih znakova, a na kompjuteru se taj broj povećao na 1.880. To utiče na kvalitet rada.

Prevodilac iz Beograda Miljurko Vukadinović kaže da više nema tržišta knjiga i da je ovo kulturno dobro postalo devojka sponzoruša. Ako imaš sponzora, imaš knjigu, ako nemaš sponzora, nema knjige. Tržište forsira neku osrednju i slabu literaturu, aljkavo prevedenu, bez lektorske intervencije i uobičajene procedure, kaže Vukadinović.

Leskovački književnik Saša Stojanović. kao jedan od problema istakao je prevođenje između Srba i Hrvata ili Srbije i BiH, gde se prevodilački trud sastoji u prevođenju ekavice u ijekavicu i obrnuto. Drugi problem je nezaštićenost prevodilaca.

– Znam knjigu koja je za dva dana na sajmu prodata u 1.300 primeraka, a stoji da je tiraž 1.000 primeraka. Takođe znam knjigu koja je izdata u dvadeset izdanja, a stoji prvo izdanje, rekao je Stojanović. On smatra da treba da se uvede porez na fotokopir aparate i nosače zapisa (CD) i da se novac usmeri književnicima i prevodiocima.

Univerzitetski profesor francuskog jezika Dušan Janjić ukazao je na to da se klasici objavljuju sa prevodima od pre stotinak godina. Prevodilac je ipak stvaralac koji treba da unese u delo neki svoj senzibilitet, smatra Janjić.
Prevodilac finske književnosti Marketa Hejkalova iz Praga rekla je da je situacija u Češkoj bolja u odnosu na raniji period. Po njenom mišljenju, država bi trebalo da podrži prevođenje sopstvene književnosti.

Češka i druge zemlje EU izdvajaju novac za promovisanje kulture svojih zemalja, jer je to mnogo jeftiniji način promocije zemlje u odnosu na neke druge velike kampanje.

Književnik iz Sarajeva Stevan Tontić, koji se bavi i prevođenjem sa nemačkog, naveo je primer Nemaca, Austrijanaca i Švajcaraca, koji su napravili mrežu za podršku prevođenja književnosti sa nemačkog jezika na jezike Balkana.


#   Saša Stojanović   Dušan Janjić   okrugli sto
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima