Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Biznis i finansije: Mesna industrija Srbije u odbrani lokalnog i osvajanju drugih tržišta

Bookmark and Share

04.08.2019. Beta, Biznis i finansije

Ako se Srbija poredi sa vodećim proizvođačima mesa, Irskom, Holandijom i Danskom, značajno zaostaje jer te zemlje imaju proizvodnju od 200 do 300 kilograma po stanovniku.

Biznis i finansije: Mesna industrija Srbije u odbrani lokalnog i osvajanju drugih tržišta

Mesna industrija Srbije proizvodi 75 kilograma mesa po stanovniku i prevashodno je okrenuta potrebama domaćeg tržišta koje troši približno onoliko koliko se i proizvede, pa su izvozne mogućnosti skromne, navodi se u poslednjem broju časopisa Biznis i finansije.

Srbija se, po proizvodnji mesa po glavi stanovnika, kako piše taj list, nalazi iza većine okolnih zemalja kao što su Grčka ili Italija, ali i iza Poljske, Mađarske i Austrije koje proizvode od 80 do 100 kilograma mesa po glavi stanovnika, zatim Francuske, Nemačke i Španije sa 90 do 120 kilograma po stanovnku.

Ako se Srbija poredi sa vodećim proizvođačima mesa, Irskom, Holandijom i Danskom, značajno zaostaje jer te zemlje imaju proizvodnju od 200 do 300 kilograma po stanovniku.

"Iako naša zemlja ima značajne količine stočne hrane, tradiciju u proizvodnji mesa, i niže troškove zemljišta i radne snage, ravnoteži između proizvodnje i potrošnje na domaćem tržištu doprinose i visok stepen efektivne carinske zaštite i to što relativno mali procenat stanovništva meso kupuje kroz maloprodajne kanale, pa bi međunarodnim prodavcima bilo teško da dođu do većine potrošača", piše list.

Srbija izvozi male količine i to mahom u zemlje koje su potpisale Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA).

"To tržište je već dugi niz godina pojedinačno najznačajnije i jedino relativno stabilno tržište za izvoz srpskog mesa, sa prosečnim učešćem između 70 i 80 procenata u srpskom izvozu, ali obzirom na to da su ona već zasićena ne može se očekivati rast plasmana", navodi list.

Dodaje se da iako se kao srpska izvozna šansa tradicionalno pominje rusko tržište, to je pre "ad-hoc", nego stvarna dugoročna prilika za Srbiju.Izvoz mesa u Rusiju povećan je, kako se navodi, 2014. godine, nakon političkog i ekonomskog sukoba između Rusije i EU, ali se "taj rast nije pokazao kao održiv" i ubrzo je opao, jer je šansu iskoristila Belorusija.

Rusija danas gro uvoza realizuje iz zemalja Južne Amerike, oko 70 odsto i Belorusije 25 odsto. Pre sankcija, zemlje veličine slične Srbiji, kao što su Mađarska, Litvanija, Belgija ili Austrija, izvozile su u Rusiju meso u vrednosti od 50 do 100 miliona evra godišnje.

Srbija nema uslova ni da "testira" svoju konkurentnost na tržištu EU jer svinjsko meso, sveže ili zamrznuto, zbog vakcine protiv kuge ne može da se izveze u EU, niti da se preveze kroz EU.To, kako navodi list, stvara probleme i pri izvozu u Rusiju jer se meso prevozi do Crne Gore, zatim odatle brodom kruži oko cele Evrope do Skandinavije, odakle se drumskim saobraćajem transportuje do Rusije.

"Mesu je na taj način potrebno i do 40 dana da stigne do Rusije, a ukoliko bi išlo direktno iz Srbije za Rusiju, bilo bi mu neophodno 40 sati", piše list.

Srpska preduzeća, prema navodima lista, za sada i ne vide značajniju šansu na tom, veoma zahtevnom tržištu, bilo zato što su karte već podeljene ili zato što su za nastup potrebna i ulaganja i obim proizvodnje koji je za njih trenutno nedostižan.

Srbija je i relativno mali neto uvoznik, što je razlikuje od drugih zemalja u okruženju i novih članica EU, čija su tržišta uvozno zavisna.

Suprotno slici koja se plasira u javnosti, primarna proizvodnja mesa u Srbiji nije manja nego na početku 2000. godine pa je 2017. godine proizvodnja po stanovniku čak najveća od 1990. godine.U periodu između 2000. i 2017. godine jeste opao broj grla, uporedo sa smanjenjem ruralnog stanovništva, a to što je količina mesa ostala ista uprkos smanjenju broja grla, znači da su ojačala komercijalna gazdinstava koja operišu sa manjim stočnim fondom, ali genetski povoljnijim i kvalitetnije hranjenim, što utiče na rast prosečne težine životinja.

Sada čak 93 odsto od 350.000 gazdinastava ima stado manje od 20 svinja, a samo 229 gazdinstava ima u proseku 3.500 svinja.

U Danskoj svega 150 firmi u mesnoj industriji proizvodi 300 kilograma mesa po stanovniku, dok u Srbiji više od 300 kompanija proizvodi oko 40 kilograma po stanovniku, a ostatak do 75 kilograma se proizvodi van komercijalnog sektora.

Srbija ima odgovarajuće preduslove da bude konkurentna i u proizvodnji goveđeg mesa, iako su trendovi dosta slabi, proizvodnja za izvoz je toliko niska, da ne zadovoljava ni 20 odsto odobrenih kvota EU za izvoz bejbi bifa (baby beef).

"Našoj zemlji, ipak, pogoduje to što govedarstvo nije proizvodnja koja je tehnološki zahtevna, niti traži puno intenzivnog rada, a potrebni su prostor i zemljište, što je i svojevrsna prilika za krajeve koji izumiru", navodi list.

Ističe se da "imajući u vidu da je meso namirnica kojom se malo trguje u svetu jer se 86 odsto globalne potrošnje lokalno proizvodi, a samo dvadesetak zemalja su značajniji neto izvoznici, nisu realne priče koje se često čuju u javnosti da ćemo našim mesom nahraniti Kinu i Evropu".


#   meso   tržište   industrija   Biznis i finansije magazin   konkurentnost   mesna industrija
@bifonline @


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima