Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Da li je domaća pšenica skupa

rssBookmark and Share

Bovan 14.07.2008. Č. Popović, Danas

Da li je domaća pšenica skupa


Budžet više prihoduje od ratarstva nego što kao podsticaj izdvaja: Ovogodišnja pšenica jeftinija nego lane

Tvrdnje da je cena pšenice u Srbiji veća nego u okruženju vrlo su diskutabilne, i to iz nekoliko razloga - kaže za Danas profesor Miladin Ševarlić, predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije.

Prvi razlog je nerealni kurs dinara prema evru. U nekim susednim zemljama, naime, cena pšenice obračunava se prema paritetu njihove domicilne valute i evra, a onda se ta vrednost u evrima kod nas pretvara u dinare po višem, odnosno tzv "stabilnom" kursu. Najveći deo domaćih ekonomista slaže se da je sadašnji odnos dinara i evra nerealan i da se veštački održava, "dopingovanjem" parama iz privatizacije i inostranim kreditima. Kada bi kurs evra kod nas bio na nivou od 120 dinara, onda bi sadašnja cena pšenice od 16 dinara po kilogramu preračunata u evre bila niža nego u okruženju (nešto više od 13,3 evrocenti ) nezavisno od stvarnih odnosa ponude i potražnje.

- Ako je sadašnja cena hlebnog žita u Srbiji od 16 dinara previsoka, postavlja se pitanje zbog čega su pre dva meseca ti isti trgovci pšenicu "na zeleno" plaćali 17 dinara. Uz to, na cenu pšenice u Mađarskoj od 13,80 dinara po kilogramu treba dodati još tri dinara dodatnih subvencija, imajući u vidu da naši proizvođači dobijaju 125 evra po hektaru, a njihove mađarske kolege 325 evra. Razlika je, dakle, 200 evra, odnosno oko 16.000 dinara po hektaru. Ako tu sumu podelimo sa pretpostavljenim prosečnim prinosom od pet tona po hektaru, dobijamo tih nešto više od tri dinara razlike. Pomenutih 13,80 dinara i ova razlika od tri dinara daju 16,80 dinara po kilogramu, što je viša cena od one koja trenutno važi na Produktnoj berzi u Novom Sadu - smatra Ševarlić.

Prema njegovim rečima naši mlinari i pekari ne mogu iz inostranstva nabaviti pšenicu koja bi bila jeftinija od domaće, jer se cena uvozne pšenice uvećava za iznos troškova vezanih za tu transakciju, što je čini nekonkurentnom. Imajući u vidu izneverena očekivanja naših farmera vezana za ovogodišnji otkup pšenice, vrlo je verovatno da ćemo u jesenjoj setvi imati još manje površine pod ovom kulturom. Uz sadašnju relativno nisku otkupnu cenu pšenice, na manji obim setve negativno će uticati i očekivani rast cene dizela i već najavljeni skok cena mineralnih đubriva.

Naš sagovornik podseća da je pre uvođenja sadašnjeg poreza na dodatu vrednost postojao porez na promet, koji nisu plaćali primarni poljoprivredni proizvođači, već samo kupci. Sada farmeri kod nabavke svih inputa koji se koriste u proizvodnji plaćaju PDV jednak približno petini vrednosti tih roba, što iziskuje ogromne troškove i u krajnjem povećava cene poljoprivrednih proizvoda. Kod nabavke dizela na sve to treba dodati i akcizu, pa iako se regresira nabavka 60 litara dizela po hektaru, to nije dovoljno ni za trećinu potrebnih količina goriva u poljoprivrednim radovima.

- Sve to znači da država sada manje daje poljoprivredi nego što od nje uzima. Srbija ima oko 4,2 miliona hektara obradivog zemljišta. Ako uzmemo da je za nabavku sredstava za zaštitu potrebno potrošiti prosečno četiri hiljade dinara po hektaru (za zaštitu žita, povrća, voćaka, ...), oko 400 kilograma đubriva po ceni od 32 dinara po kilogramu (12.800 dinara), 200 litara dizela po ceni od 98,40 dinara po litru (19.680 dinara), da je prosečna godišnja vrednost mehanizacije koja se koristi u poljoprivrednoj proizvodnji 200 evra po hektaru (16.000 dinara ) i sve to pomnožimo sa navedenih 4,2 miliona hektara, dobijamo sumu od 220,4 milijarde dinara. Od nje država na ime PDV dobija 39,7 milijardi dinara, što je dva puta veći iznos od ukupnih subvencija koje poljoprivrednici dobijaju iz agrarnog budžeta - ističe Ševarlić.


#   Bovan   Mozgovo   pšenica
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima