Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

U državnim firmama malo rade, a dobro zarađuju

rssBookmark and Share

24.09.2013. Autor: B.Čvorkov

Iako je produktivnost u javnim preduzećima od 2001. godine rasla neuporedivo sporije nego u privatnom sektoru, to im ne smeta da svojim zaposlenima isplaćuju osetno više zarade nego u ostatku privrede.

U državnim firmama malo rade, a dobro zarađuju

Pri tom, javna preduzeća u Srbiji su gubitaši, navodi specijalizovani mesečnik „Biznis i finansije”, pozivajući se na analizu poslovanja javnih preduzeća koju je za prošlu godinu sproveo Sektor Ministarstva finansija za nacionalni razvoj.

Koliko su javna preduzeća neefikasna najbolje pokazuje podatak da raspolažu čak trećinom vrednosti ukupne imovine srpske privrede i većina njih su monopolisti, ali zato ne uspevaju da ostvare više od devet procenata profita domaće ekonomije. U 695 republičkih, pokrajinskih i lokalnih javnih preduzeća, koliko ih ukupno u zemlji ima, zaposleno je više od 166.000 radnika, što je više od 16 odsto od broja zaposlenih u Srbiji.

Kako se navodi, njihove plate su čak 38 posto više nego u privatnom sektoru. Sve to, uprkos frapantnoj činjenici da je produktivnost u JP-ima za poslednju deceniju porasla svega 18 posto, dok je u celoj privredi taj rast bio neuporedivo veći – čak 126 procenata. Iz ovih pokazatelja se lepo može videti ko vodi a ko koči privredni rast Srbije. Ipak, treba napomenuti da nivo zarada u JP-ima u odnosu na privredu opada tokom ovih godina, doduše, ni blizu onim tempom kojim je rasla produktivnost privatnog sektora. Tako je su plate u JP-ima 2001. bile čak 81 posto veće nego u ostatku privrede.

Ako se izuzmu „Železnice Srbije”, plate u ostalim gubitašima javnog sektora su veće od proseka privrede, i to 2,5 puta u „Jat ervejzu”, a 1,7 puta u EPS-u, piše časopis.Navodi se da su najveći razvojni problemi srpske privrede koncentrisani u pet nerentabilnih javnih preduzeća: EPS-u, „Železnicama„, „Jatu”, JP PEU „Resavica” i „Putevima Srbije”. Samo „Železnice„ i „Putevi” su sami ostvarili čak 70 odsto gubitaka JP-a, a i čitav javni sektor privrede je nerentabilan – gubici su 18 procenata veći od dobiti.

„Železnice Srbije„ su lane imale gubitak od 17 milijardi dinra, odnosno 165 miliona evra, što je 157 posto veći minus od onog u 2009. godini, uprkos subvencijama iz državnog budžeta od čak 14 milijardi dinara. I „Putevi Srbije” su napravili minus osetno veći nego u 2009. – 142 posto, i ostali u gubitku preko četiri milijarde dinara, odnosno blizu 40 miliona. EPS je napravio gubitak od 31 miliona evra, „Jat ervejz” od 24,5 miliona, a PEU „Resavica” od 17,5 miliona evra, navodi se u analizi.

Kumulirani gubici dela privrede kojim upravlja država iznose čak 3,5 milijarde evra. Sve to će na kraju, naravno, platiti poreski obveznici, što se videlo ovih dana kada je Skupština izglasala državno preuzimanje dugova nekih JP-a.
– Javni sektor je razmažen, procenio je ekonomista Jurij Bajec jer postoji raskorak u sigurnosti posla između javnog i privatnog sektora. Da je tako jasno je jer su otkazi u proteklom periodu deljeni u privredi.

Profesor na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov smatra da srpska ekonomija ima tri problema, od kojih je jedan i javni sektor.

– Prvo, to što ništa nije učinjeno u poslednje tri godine da se reformiše javni sektor i da se stvore bolji uslovi privređivanja i, posebno, zapošljavanja. Drugo, što se nikakve reforme ne predviđaju do izbora, a kako se može zaključiti iz programa koje nude različite partije, ni posle. Treće, veći fiskalni deficit finansira se veoma skupim kreditima, što je veoma nepovoljno i može, uz znatan strani dug, značiti da u nekom času neće više moći da se održi finansijska stabilnost – rekao je Gligorov.


#   javna preduzeća   Putevi Srbije   Železnice Srbije   Javni sektor   privredni rast   Jurij Bajec
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima