Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Bitkoin: E-valuta između zlatne groznice i razočaranja

Bookmark and Share

01.11.2018. Dojče vele, Politika

Pre deset godina objavljen je naučni članak koji je utemeljio internet-valutu bitkoin.
I dok se pažnja javnosti uglavnom fokusira na velike oscilacije kursa, zanemaruje se koliko je ta tehnologija revolucionarna.

Bitkoin: E-valuta između zlatne groznice i razočaranja

Temelj te digitalne ili kripto-valute postavljen je pre deset godina. Tada se u javnosti pojavio tekst, potpisan pseudonimom Satoši Nakamoto, u kojem su opisana načela funkcionisanja autonomnog digitalnog novca. Radilo se o revolucionarnoj ideji novca bez kontrole neke centralne banke i bez nacionalnih granica.

Za stvaranje poverenja u valutu, kao i za njenu bezbednost, trebalo je da garantuje sistem pod nazivom „blockchain“. Grubo rečeno, radi se o procesu unutar kojeg se sve transakcije registruju u nizu, jedna za drugom. Ukoliko bi neko pokušao da naknadno interveniše u taj lanac paketa s podacima, to bi odmah postalo vidljivo, jer postoji veliki broj kopija i sve je veoma transparentno.

Jedinice bitkoina se generišu vrlo komplikovanim matematičkim postupcima na računarima. Njihov mogući broj je ograničen i – što dalje neko dođe, to je proces „stvaranja“ valute složeniji.

Misteriozni Satoši Nakamoto

Link ka „Satoši-manifestu“ objavljen je 1. novembra 2008, a dva meseca kasnije na raspolaganju je bio i program za realizaciju. Bilo je to vreme velikih turbulencija na svetskom finansijskom tržištu: slom velike američke banke „Liman braders“ pod pritiskom trulih kredita za nekretnine na američkom tržištu, izazvao je globalnu finansijsku i ekonomsku krizu. A onda se niotkuda kao rešenje pojavio – bitkoin.

„Satošiju Nakamotou“ pripisuje se vlasništvo na oko milion bitkoina – prema sadašnjem kursu taj paket vredi oko 5,6 milijardi evra. Ali do sada to bogatstvo niko nije ni dodirnuo. Ko ili šta se iza tog pseudonima krije, postala je jedna on najvećih savremenih zagonetki. „Satoši“ je otpočetka sa svojim istomišljenicima i saborcima komunicirao isključivo elektronskim putem, sve dok pre nekoliko godina nije sasvim prekinuo komunikaciju.

Brojna su nagađanja ko je u stvari Satoši Nakamoto. Tako je američki magazin „Njuzvik“ 2014. objavio članak u kojem se tvrdi da je reč o penzionisanom kalifornijskom inženjeru i da se on zaista tako zove. Ali taj čovek je sve to porekao.

Onda se 2016. činilo kao da je tajna razjašnjena: australijski preduzetnik Kreg Rajt, inače dobro poznat na bitkoin-sceni, izjavio je da je on Satoši Nakamoto, i to je pokušao da dokaže takozvanim kripto-ključem izumitelja. Ali drugi stručnjaci su vrlo brzo izrazili sumnje u njegove tvrdnje. Rajt je najavio da će sve sumnje otkloniti tako što će izvršiti neke transakcije na izvornom, Sutošijevom paketu bitkoina, ali se ubrzo nakon te najave povukao, bez a je to ostvario. Tako pitanje ko je Satoši Nakamoto i dalje ostaje bez odgovora.

Od darkneta do interneta

Bitkoin se kao valuta vrlo polako širio. U početku je to pre svega bilo eksperimentalno područje za kompjuterske stručnjake. Legendarna je priča o programeru koji je pokušao da plati picu dostavljaču sa 10.000 bitkoina. Na vrhuncu euforije oko vrednosti te kripto-valute, krajem 2017, taj paket bi vredeo 170 miliona evra, a i po trenutnom kursu to je još uvek oko 56 miliona evra.

Među prvima koji su prepoznali korist anonimne digitalne valute bili su internet-kriminalci. Na podzemnom tržištu darkneta vrlo brzo se bitkoinima plaćalo ilegalno oružje ili droga.

Od samog početka, kurs bitkoina podložan je velikim oscilacijama. Najpre su beleženi usponi i padovi od nekoliko desetina evra, da bi ubrzo počelo da se radi o stotinama i hiljadama evra. Pažnja javnosti, kao i činjenica da je količina bitkoina koji mogu da se generišu ograničena na 21 milion, doveli su prošle godine do neverovatnih uspona vrednosti.

Katastrofalno po ekologiju

Jedna od posledica bilo je i to da je proizvođač računarskih grafičkih karti „Nvidia“ neko vreme imao problem s isporukom pojedinih modela koji su se pokazali kao posebno efikasni u „proizvodnji“ bitkoina. A hakeri, koji su inače tajno koristili tuđe računare za slanje gomile spem-mejlova, prešli su na tajno generisanje bitkoina. To je za hakovane vlasnike računara moglo da znači znatno veće račune za struju – jer su za proizvodnju bitkoina u međuvremenu potrebni ogromni računarski resursi, a za to se troše zapanjujuće količine električne energije.

Prema načelu ograničenja koje je uspostavio Satoši Nakamoto, za proizvodnju jednog bitkoina danas su potrebne čitave „farme računara“. Na Islandu je, zahvaljujući jeftinoj struji iz geotermičkih izvora, od toga nastala čitava jedna zasebna industrija. Prema nekim procenama, računarski procesi u vezi s bitkoinima dnevno troše istu količinu energije kao 12.000 četvoročlanih porodica u Nemačkoj tokom čitave godine.

Istraživanje časopisa „Nejčer” upozorava da „rudarenje” najpopularnije kriptovalute može do 2043. godine da podigne temperaturu iznad katastrofičnog praga od dva stepena Celzijusa

O kolikoj potrošnji električne energije je reč slikovito govori podatak da „rudari” bitkoina širom sveta potroše dvostruko više struje nego Srbija

Nisu više samo od ekologa omrznuti ugalj, gas i nafta odgovorni za globalno zagrevanje. Nova opasna pretnja po klimatske promene stiže od još jedne „rude”, ali ovog puta ne fosilne, već digitalne, iskopane uz pomoć računara. Samo bitkoin može da podigne globalnu temperaturu iznad katastrofičnog praga za više od dva stepena Celzijusa do 2034 godine ukoliko se upotreba kriptovaluta budu širila dosadašnjim tempom, pokazuje najnoviji izveštaj objavljen u uticajnom naučnom časopisu „Nejčer”.

„Biće vam oprošteno ako niste upoznati  sa činjenicom da digitalne valute mogu uništiti našu planetu. Šest meseci ranije ni ja to nisam znao”, kaže Kamilo Mora, vodeći istraživač na ovom projektu za magazin „Forbs”.

Kada je Kati Taladej predložila da zajedno urade analizu koliko bitkoin emituje štetnih gasova u atmosferu, Mora je pomislio da se šali. Delovalo mu je to kao neka video-igra.

I bitkoin kriv za globalno zagrevanje

Ali, istraživanje je otkrilo da kriptovalute i te kako otežavaju projektovani cilj da se globalno povećanje temperature drži ispod dva stepena Celzijusa. Samo u prošloj godini zbog „rudarenja” bitkoina imali smo posledicu da je u atmosferu ispušteno 69 miliona tona ugljen-dioksida. Mora kaže da su to brojevi od kojih se vrti u glavi i svakoga treba da zabrinu.

„Kako bitkoin postaje sve popularniji, zahtevi za energijom dramatično povećavaju. To znači da za dve decenije samo korišćenje ove kriptovalute ne računajući druge faktore može podići temperaturu na Zemlji u proseku za dva stepena”, opominje ovaj istraživač.

Pojedini kritičari, kako piše „Forbs”, sumnjaju u ovakvu apokaliptičnu računicu, jer je po njima teško izračunati potrošnju energije, pošto je mreža „rudarenja” za bitkoinom disperzovana. Međutim, portal „Digikonomist”, koji prati indeks potrošnje energije bitkoina, pokazuje da je dostigao neverovatnih 73,12 teravat-sati (jedan teravat-sat ima deset miliona megavat-sati). O kolikoj potrošnji električne energije je reč slikovito govori podatak da „rudari” bitkoina širom sveta potroše struje više nego godišnje jedna Češka (67,3 teravat-sata) ili Austrija (72 teravat-sata). Kada je u pitanju poređenje sa Srbijom (32,2 teravat-sata), gde takođe ima „bitkoin rudara”, to je više nego dvostruko.

Ali osim „rudarenja” i trgovanje kriptovalutama troši puno struje. Prema poslednjim podacima, samo jedna bitkoin transakcija „košta” čak 819 kilovat-sati električne energije.

Kamilo Mora ne isključuje mogućnost da ćemo u bliskoj budućnosti ovladati tehnologijom koja će proizvoditi električnu energiju bez emisije štetnih gasova, ali dodaje da se ipak ne treba kockati s planetom. Prema predviđanju Međunarodne energetske agencije, između 55 i 65 odsto struje do 2040. godine i dalje će dolaziti iz fosilnih goriva – uglja, gasa i nafte.

Trgovanje kriptovalutama je prošle godine izazvalo pravu histeriju širom sveta, nalik „tulipomaniji” kada su Holanđani u 17. veku poludeli za lalama koje su stigle iz Srednje Azije, što je dovelo do vrtoglavog rasta cena lukovica. Samo jedan bitkoin je prošle godine dostizao cenu do 12.000 dolara, a u aprilu 2010. mogao se kupiti za 0,003 američka dolara. U međuvremenu je cena bitkoina pala i sada iznosi oko 6.300 dolara.

Ali, kako trgovanje kriptovalutama troši toliko električne energije?

Ova najpopularnija kriptovaluta nema centralnu banku, reč je zapravo o decentralizovanoj mreži. Kupovine bitkoina generišu ogromne blokove podataka na računarskoj mreži. To se može uporediti s nekim kompjuterskim folderom koji u sebi sadrži komplikovani matematički problem kao ključ za otkrivanje šifre. Bitkoin rudar mora da poseduje moćan procesor koji je neophodan da softverski otkrije tu šifru i tako verifikuje bitkoin. Suština je da ceo taj komplikovani računarski proces koji se odvija preko interneta zapravo troši nezamislive količine energije. Portal „Digikonomist” procenjuje da će ove godine „rudari” u potrazi za bitkoinom potrošiti 3,67 milijardi dolara na struju. A ta količina električne energije bila bi dovoljna za snabdevanje više od 6,7 miliona američkih domaćinstava.

Tehnologija budućnosti

Na ulagače to sve međutim ima malo uticaja. Mada kurs još uvek jako varira, zlatna groznica nije nestala. Tome doprinosi i činjenica da je s jedne strane mogući broj bitkoina ograničen, ali da će, prema procenama stručnjaka, tek za oko 20 godina on biti konačno dosegnut.

No bez obzira na to da li se bitkoin neposredno koristi ili ne, tehnologija i ideja „blockchain“ na kojoj se ta digitalna valuta zasniva, sve je interesantnija bankama i industriji. Tako je recimo muzičkoj ili automobilskoj industriji pre svega stalo do mogućnosti zaštite svojih proizvodnih ili distributivnih procesa. Dok kritičari upozoravaju da je princip ulančavanja suviše glomazan i suviše sport, zagovarači ideje tvrde da se čitava tehnologija još nalazi u povojima i da su sadašnji problemi rešivi.

To uverenje u međuvremenu sve više se širi: tako je u jednom svom izveštaju investiciona banka „Goldman saks“ naglasila da bi „tehnologija ’blockchain’ mogla da izazove prava revoluciju u načinu na koji pojedine firme, vlade ili organizacije, pa i pojedinci, sarađuju“. Jer faktički svaka transakcija može da se verifikuje, a decentralizovan način funkcionisanja omogućava sasvim nove poslovne modele.


#   ekologija   računari   informatika   novac   ekonomija   plaćanje   bitkoin   globalno zagrevanje   blockchain
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima