Niš: U Beograd i Novi Sad ušlo tri četvrtine stranog kapitala!
Beograd 08.08.2016. Zorica Miladinović, Danas
Evidentna je sprega između špekulativnog i kapitala koji stiže sa egzotičnih destinacija i političkih centara moći...
Strani investitori su od 2000. godine do danas u Srbiju uložili 23,7 milijardi evra kroz privatizaciju, dokapitalizaciju, braunfild i grinfild ulaganja ili na druge načine.
U Beograd i Novi Sad ušlo je skoro tri četvrtine tih investicija, odnosno 73,9 odsto, dok je ekonomski devastiranim opštinama pripalo svega 0,43 odsto, navodi se u izveštaju Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD), uz pozivanje na podatke Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED).
U izveštaju NKD navodi se takođe da je, prema podacima Ministarstva finansija, država Srbija od aprila 2014. do aprila 2016. godine kompanijama u Beogradu i Novom Sadu, koji spadaju u najrazvijenije lokalne samouprave i regione, dodelila 44,2 odsto od ukupnih subvencija za podsticaj investicija, inače prioritetno namenjenih manje razvijenim lokalnim samoupravama. Za subvencije u devastiranim opštinama, koje su morale imati prvenstvo po ovom pitanju, opredeljeno je samo 3,6 odsto. Ustav Srbije, inače, obavezuje državu da se "stara o ravnomernom i održivom regionalnom razvoju", a Zakon o kontroli državne pomoći propisuje da se subvencije dodeljuju pre svega "radi unapređenja razvoja područja sa izuzetno niskim životnim standardom ili sa visokom stopom nezaposlenosti".
Prema ovom izveštaju, od ukupnog iznosa stranih investicija koje su ušle u zemlju u poslednjih 16 godina, ekonomski devastirane lokalne samouprave "dobile" su samo 103 miliona evra. Od 40 devastiranih lokalnih samouprava, taksativno nabrojanih u uredbama koje regulišu uslove i način privlačenja investicija, samo je devet, dakle manje od jedne petine, "knjižilo" strana ulaganja. U opštinu Vlasotince ušlo je šest investicija, a u Svrljig, Kuršumliju, Žitište, Prijepolje, Mionicu, Doljevac, Raču i Novu Crnju - po jedna. Devastirana područja su, inače, gradovi i opštine čiji je stepen razvijenosti ispod 50 odsto republičkog proseka, odnosno bruto društvenog proizvoda po glavi stanovnika.
Sa druge strane, grad Beograd, koji ima veću prosečnu zaradu od republičkog proseka, "inkasirao" je u tom periodu 12,2 milijarde evra stranih investicija, što je više od polovine (51, 4 odsto) svih inostranih ulaganja u Srbiju. I sve četiri najveće strane investicije u Srbiji, koje pojedinačno prelaze milijardu evra, "ušle" su u glavni grad. Novi Sad je takođe privukao značajno više stranih investicija od drugih lokalnih samouprava. Od 2000. godine strane kompanije su u ovaj grad uložile oko 5,3 milijardi evra, što je oko 22,5 odsto ukupnih ino-investicija. Grad Niš, koji je neznatno manji od Novog Sada, inkasirao je, recimo, 853,6 miliona evra (3,6 odsto).
- Zbog ovakvih podataka čovek ne može da odoli utisku da strateški razvojni planovi države Srbije zavise zapravo od geografskog protezanja granice između nekadašnje Austrougarske monarhije i Kraljevine Srbije, odnosno Osmanskog carstva. Naravno, podela na ovakva "razvijena" i "nerazvijena" područja nije od juče. Uslovljena je dubokim kulturno - privredno - političkim razlikama između Srbije "iznad" Save i Dunava i "ispod" tih reka. Uticajni prestonički i pokrajinski kulturtegeri i politikanti, među kojima je, uzgred, najviše "dođoša" iz pasivno - konzervativnih krajeva Srbije, i sada stoje na stanovištu da Srbija "ispod velikih reka", takozvana "unutrašnjost", koja nije okrenuta ka svetu već je zatvorena u svoju učmalu učaurenost, pa nije ni podobna za društveni razvoj - kaže za Danas sociolog Đokica Jovanović, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu.
On objašnjava da je ubedljivo većinsko investiranje u Beograd i Novi Sad vođeno i predstavom takve kulturno - političke birokratije o "nedoraslosti" juga zemlje "za tekovine razvijenog Zapada". Pošto je severno područje istorijski razvijenije, pa razvijenije i u pogledu bržeg razumevanja zapadnih procedura, ono je kulturno - ideološki bliže zapadnim investitorima. Južni deo Srbije ima nerazvijenu saobraćajnu infrastrukturu, radnu snagu koja je neobrazovana za rad u modernoj privredi, konzervativan, korozivan i nekompetentan birokratsko - politički aparat...
- Pri tom, u Srbiji postoji evidentna sprega između špekulativnog kapitala - što je prevashodni karakter "stranih" investicija, zatim kapitala koji stiže sa raznih "egzotičnih" destinacija - koji nije strani već domaći kapital otuđen u procesu pljačke društvene svojine, i političkih centara moći. Da bi ovakav sistem bio "održiv", politička birokratija štedro plaća radna mesta "investitoru", koji, nedefinisano veliki, ali lavovski deo profita, iznosi iz Srbije. Strani investitor će delom tog profita, ukoliko ima interes, podržati razne političke koterije koje su spremne da garantuju ovakvu investicionu praksu. A posledice svega toga vidljive su golim okom. Privrede u južnoj Srbiji više nema. Migracioni talasi su veliki. Kulturni podsistem je razoren. Čitavo društvo je u dubokom stanju anomije - raspada društvenog poretka, ustanova, sistema vrednosti, solidarnosti... - zaključuje Jovanović.
I samo Ministarstvo privrede, u Izveštaju o privrednom razvoju Srbije u 2014. godini, koji je poslednji objavljeni izveštaj te vrste, upozorilo je da postoji "dugoročni trend koncentracije ekonomskih aktivnosti u Beogradu i Novom Sadu", precizirajući da "više od polovine zaposlenih u Srbiji radi u ta dva grada, dok se učešće ostalih ekonomskih indikatora kreće oko dve trećine". Ono je konstatovalo da postoji i trend "povećanja regionalnih nejednakosti ".
Rešenje je u regionalizaciji
- Subvencije i investicije se očigledno "dele" voluntaristički, a pojedinci koji odlučuju nastoje da kroz takvu podelu obezbede ili pojačaju svoj uticaj, od Dinkića naovamo. Ulazak investicija i subvencija u razvijene delove zemlje produbljuje jaz između razvijenih i nerazvijenih. Devastirana područja se gase na račun Beograda, koji narasta i ekonomski i demografski. Pri tom, svi, od komunista naovamo, govore o ravnomernom regionalnom razvoju, a niko ne menja centralistički koncept države, koji ga onemogućava - kaže Jovan Živković, politikolog iz Niša i osnivač Centra za regionalizam.
Upravo je takav, centralistički koncept države, naš osnovni problem. On bi morao da bude zamenjen pluralnim sistemom, ako želimo da država opstane. Centralistički sistem podrazumeva da se ekonomska i svaka druga moć po pravilu gomila u centru, a da centri odlučivanja i nosioci javnih funkcija "postupaju" u skladu sa tim. Takav koncept je postojao kod komunista, Miloševića, demokrata, a sada i kod naprednjaka, tvrdi sagovornik Danasa.
- Rešenje je, dakle, u pluralnom sistemu, odnosno regionalizmu, koji i danas mnogi neuki političari i građani shvataju kao iscrtavanje granica, što on nije. Regionalizam je, recimo, postojao još u Ustavu Kraljevine Srbije iz 1888. godine, koji je ustanovio regione i definisao njihovu nadležnost. Funkcionalni regioni ograničavaju moć centrale - zaključuje Živković.
Predstoje razgovori
U Nacionalnoj koaliciji za decentralizaciju, koja obuhvata 16 nevladinih organizacija iz 12 gradova, najavljuju da će nakon predstavljanja izveštaja "nastojati da o ovoj situaciji razgovaraju" sa predstavnicima institucija, kao i sa međunarodnim organizacijama koje se bave regionalnim razvojem, ukoliko za to bude interesovanja. NKD će "insistirati i na izmeni zakona i politika koje se bave regionalnim razvojem", od kojih će prvi biti izmena Zakona o finansiranju lokalnih samouprava.
#
Beograd
Vlasotince
subvencije
NALED
investicije
radna mesta
Novi Sad
ekonomija
izmena zakona
Ministarstvo privrede
Nacionalna koalicija za decentralizaciju
Đokica Jovanović
Jovan Živković
strana ulaganja
@NALED_SERBIA @decentralizuj
@
Tweet
Aktuelno
- Raspisani lokalni izbori u Nišu
- Vremenska prognoza
- Nastradao Ivan Felker
- DIZAJN ZA SVAKI DAN
- Duh Grčke večeras u Nišu
- Ansambal Pozorišta lutaka na festivalu u Zaječaru
- Zloupotrebili isprava Srba u korist Albanaca
- Đilasov SSP u Nišu bojkotuje izbore
- Prolećni koncert mladih pijanista
- Satirični smeh Radoja Domanovića
- Bezvizni režim za Srbe sa Kosova
- Sajam pogrebne i prateće opreme
- Svetski dan knjige - oda kulturi
- Obnovljena pijaca počinje sa radom
- Dan Vojske Srbije
Najnoviji oglasi
- Brak,druzenje,agencija Lepeza,cela zemlja
- Polovni delovi Sprinter, Vito, Viano, Krafter, LT
- Soft loans here Open credit
- Buy Oxy 30mg, Adderall, Morphine, Xanax, RITALIN, Etizolam, Subutex, Mdma, Zolpidem etc
- Nudimo uz kamatu od 3 posto
- BRZI ZAJMOVI ONLINE U ŠPANJOLSKOJ
- Torte Novi Sad
- Brz i legitiman online kredit za sve
- Slušajte najbolju domaću muziku na online kanalu Radio Song Niš
- Potrebna Vam je dodatna zarada?
- Tomislav Okičić novi dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Nišu
- Skupo: Građani mogu da provere stanje stabla u svom dvorištu za 3.900 dinara - provere u međublokovskom prostoru plaća Grad
- Uređen novi kružni tok u Nišu: Mnogima se dopada moderan izgled - kritičari pitaju, kako će se održavati?!
- Otvaranje do sada najvećeg murala u Nišu posvećen očuvanju zelene površine
- Lokalni izbori u Nišu 2. juna kada i beogradski, odlučila predsednica Skupštine
- Mladi umetnici briljirali na sceni niškog Narodnog pozorišta izvodeći "Beogradsku trilogiju i priče iz belog sveta"
- Novak Đoković najbolji teniser sveta, sleteo sinoć u Niš
- Niš: Izgoreo bager koji radi na izgradnji dalekovoda u naselju Brzi Brod
- Automobil sleteo sa mosta u Nišavu, preminula žena
- Kako da od prevodioca postanete sudski tumač?