Roditelji i javnost čekaju Aleksin zakon

Jedna od tragičnih priča koja je šokirala javnost je sudbina četrnaestogodišnjeg Alekse Jankovića iz Niša koji se ubio pre četiri godine jer je u školi trpeo konstantno fizičko maltretiranje. Zato roditelji i javnost traže donošenje Aleksinog zakona.

Aleksini roditelji nikad se neće pomiriti s tim kako je školski sistem zakazao i ostao nem na višemesečeno maltretiranje njihovog sina, koje se na kraju tragično završilo. Zato oni danas traže donošenje zakona – da se spreči vršnjačko nasilje i pozovu na odgovornost svi u tom lancu.

"Primamo svakodnevno poruke zabrinutih roditelja koji nam pišu svoje slučajeve iz različitih škola u Srbiji. Aleksin zakon će, po našem mišljenju, očistiti prosvetu od ljudi koji ne vole decu i koji ne žele da pomognu deci koja trpe vršnjačko nasilje", kaže majka Dragana Janković.

A trpe ga mnoga deca. Sve veći broj slučajeva pitanje čini urgentnom.

Pre dve nedelje u Urgentni centar primljen je 13-godišnji dečak kojeg su na putu ka školi pretukla dvojica starijih dečaka. Ishod – na telu brojne modrice, polomljena ruka i teške povrede glave, jer su mu nasilnici skakli po glavi. I to nije bio prvi put da su ga fizički zlostavljali.

Nacrt takozvanog Aleksinog zakona napisala je profesorka Pravnog fakulteta u Novom Sadu. Nije reč o posebnom zakonu već o izmenama postojećih – o Zaštitniku prava deteta i Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.

"Predlaže se formiranje posebnog tela u svakoj školi za sprečavanje nasilja, suspenzija ili premeštaj učenika u drugu školu bez saglasnosti roditelja, novčane kazne za roditelje od 5.000 do 100.000 dinara za neodazivanje na poziv ustanove, veća odgovornost direktora i trajno oduzimanje licence za rad nastavnicima i vaspitačima", navodi se u Nacrtu.

Predlog da se u službi Zaštitnika prava deteta odredi osoba zadužena za vršnjačko nasilje, za nadelžno ministarstvo je više nego prihvatljiv.

"Mađutim, mi još uvek ne znamo da li ćemo ga staviti kao zakonsku obavezu u okviru zakona da postoji ili zamenik dečjeg ombudsmana ili pomoćnik koji bi bio zadužen za vršnjačko nasilje i nasilje u školama", ističe načelnik za porodicu i socijalna pitanja Dragan Vulević.

Pravnici objašnjavaju da se i u okviru postojećih zakona vršnjačko nasilje može sprečiti i kažnjavati.

"Problem je primena zakona u tom pogledu, i, drugo, neke stvari više nisu ni stvar zakona. Neke stvari su u vezi sa atmosferom u školama, atmosferom u društvu uopšte, odnosom porodice prema deci, odnosom škole prema deci, i slično. To se često može rešavati daleko bolje i u sadašnjem normativnom okviru", tvrdi profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Milan Škulić.

Istraživanja pokazuju da je gotovo svako drugo dete na neki način bilo zlostavljano od svojih vršnjaka.