Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Miljan Pavlović: Srbija će postati sabirni centar migranata

rssBookmark and Share

Leskovac 28.11.2015. JugMedia

Leskovčanin Miljan Pavlović, jedini Srbin u Međunarodnoj uniji mladih demokrata i potpredsednik ove organizacije sa sedištem u Lisabonu, već godinu dana radi na polju suzbijanja ekstremizma i prati kretanje migranata po čitavom svetu.

Miljan Pavlović: Srbija će postati sabirni centar migranata

Bio je u Kijevu toku „Naradžaste“ revolucije“, borabio u Madridu posle  terorističkih napada, učesnik  marša solidarnosti u Parizu…

Direktno je  upućen u rešavanje problema izbegličke krize sa kojim se suočavaju Evropska unija i zemlje zapadnog Balkana. U intervjuu za Jugmediu poslednju prognozu „Hjuman Rajts Voča“ da će Srbija postati sabirni centar za izbeglice ne demantuje, već izražava bojazan da takva opasnost zaista postoji.

- Nema sumnje da je posle finansijske, migrantska kriza, najveći izazov za EU od njenog nastanka. Nema sumnje ni da u glavama pojedinih evropskih političara, danas postoje neodgovorne ideje o prebacivanju odgovornosti za migrantsku krizu na zemlje van EU. Iako je ideja o Srbiji kao sabirnom centru, za sada, samo teorija, u svetu dvostrukih aršina ne možemo isključiti mogućnost da na kraju ta ideja, postane čak i uslov u pregovorima Srbije za članstvo u EU.

Zašto dugo čekamo na odluku evropskih zvaničnika?

- Vreme lagano ističe, pa je svaka odluka sada već zakasnela. Svaka odluka koju evropski političari donesu, biće nepopularna i imaće negativne posledice po njih i njihove političke partije. Ako prihvate sve migrante, ultralevičari i ultradesničari svih zemalja, ujediniće se i sve svoje buduće kampanje će graditi na tome. Ako odluče da zaustave priliv migranata, imaće protiv sebe moćnu lokalnu muslimansku zajednicu.

Brojna i dobro povezana muslimanska zajednica u zemljama kao što su Nemačka, Francuska, pa i zemlje Skandinavije-čini i trećinu stanovništva.

- Pored verske i nacijske heterogenosti, EU je šarena i u političkom smislu. Da ne kažem i poprilično nejednistvena. To političko nejedinstvo, uočljivo je već na prvom koraku rešavanja krize – uvođenju kvota i novčanih nadoknada za države članice. Ali, odmah će se određene države pobuniti ili zbog kvote ili zbog nedovoljno sredstava. Svaki naredni korak ovog procesa, biće fokusiran na političke konotacije odluka, mnogo više nego na de facto rešavanje krize.

Kakve poteze očekujete od evropskih zvaničnika u narednom periodu?

- Dakle činjenica je da najpre EU mora da zauzme jasan stav po pitanju migranata, što podrazumeva jedinstven stav 28 država članica. Do tad možemo samo da čekamo. Ipak, čini se da je ta odluka “sprečavanje nekontrolisanih tokova migracija iz Turske u EU”. To podrazumeva izgradnju specijalizovanih sabirnih centara, ali oni treba da budu samo adekvatna privremena destinacija za migrante. U suprotnom postaju logori.

Da li je moguće da konačna odluka EU ne uključuje stavove samo zemalja članica EU, već i ostalih zemalja kojih se problem tiče?

- Tranzitne zemlje na migrantskoj ruti do EU su: Turska, Makedonija i Srbija, ali su to i EU članice: Bugarska, Grčka, Italija. Pogled na geografsku kartu, jasno kaže da se u slučaju odluke o kontrolisanju migracija, to mora uraditi u Turskoj i Grčkoj, a da Srbija treba i dalje da ostane samo tranzit, za one kojima je nastavak puta odobren.

Koja su, po Vama, rešenja migrantske krize?

- Rešenje migrantske krize je realno sagledavanje mogućnosti i potreba zemalja destinacija migranata i u skladu s tim odrediti i sprovoditi kvote. To rešenje je privremeno, jer su i kapaciteti zapadnoevropskih zemalja ograničeni, ali je svakako nešto što se mora što pre uraditi.

Šta Srbija može da uradi?

- Stav Srbije treba da bude ono što jesu činjenice. Prvo, Srbija nema ekonomske, integracijske, facilitarne, pa ni političke kapacitete za više od onoga što Srbija jeste-tranzit. Drugo, brojevi, ali i sami migranti kažu da Srbija nije njihova destinacija. Kad smo kod brojeva, moramo da pomenemo naše troškove, kao i cifru od 17 miliona evra, koje je EU izdvojila kao pomoć Srbiji i Makedoniji. Imajući u vidu da je za Hrvatsku predviđeno 100, za Tursku 4 milijarde, kao i da pomenutih 17 miliona evra još nismo ni dobili, jasno je da u toj igri možemo mnogo da izgubimo. Treće, humanost prema migrantima je izuzetno važna, zato što je to ujedno i poruka solidarnosti muslimanskom življu u Srbiji i svetu.

I Srbiji prete vehabije

Da li postoji opasnost od terorizma po Srbiju?

- Iako je Srbija na listi Islamske države zvanoj  „Đavolja koalicija“, direktna pretnja po Srbiju ne postoji, sve dok ne počne da učestvuje u vojnim sukobima u svetu. Veća pretnja mogu biti vehabije i grupe u Raškoj i Bosni, ali smatram da bezbednosne službe Srbije mogu da se nose sa tim. Naš doprinos toj borbi treba da bude obaveštajni. Veliki broj ljudi sa Balkana odlazi na ratišta i postaju vojnici Islamske države, a u povratku često postanu teroristi, spremni na samoubilački napad u zemljama EU. Kontraobaveštajni rad i obaveštajna saradnja službi Srbije, sa službama zemalja Evrope i sveta, od ključnog je značaja.

JugMedia


#   Leskovac   Miljan Pavlović   Makedonija
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima