Na proleće čišćenje Aleksandrovačkog jezera

Prvi put u Srbiji, pre godinu dana, otkrivena je velika količina modrozelenih algi u Aleksandrovačkom jezeru kod Vranja. One na kraju procesa vegetacije luče toksine i ugrožavaju živi svet. Plan sanacije jezera urađen je u Institutu "Jaroslav Černi", i od proleća, najavljuju u lokalnoj samoupravi, počinje čišćenje jezera.

Prve pretpostavke, led, niska temperatura, nedostatk kiseonika, odbacile su stručne analize. Za pomor riba i ugrožavanje živog sveta kriva je modrozelena alga.

"Od 17, 18 vrsta ptica koje smo imali ranije ostale su samo siva čaplja i šatka", kaže Rade Vasilev iz Zelene mreže.

Pre Aleksandrovačkog jezera otkrivena je modrozelena alga u vojvođanskim vodama, ali u znatno manjim količinama. U jezeru kod Vranja bilo je 206 miliona bakterija u litru vode. Od tada je zabranjeno plivanje i napajanje stoke.

"Nema ni kupanja ko ranije, ni stoka ne prilazi, uništeno je jezero skroz. To su podzemne vode, može da dođu, mi smo nizvodno, ko zna", kažu meštani.

Alge potiču iz Afrike, ima ih u slanim i tropskim vodama. Aleksandrovačko jezero je plitko, uglavnom toplo, a zemlja je prirodno slana. Stručnjaci procenjuju da su ptice prenele spore, a odgovarajuća sredina doprinela njihovom razvoju.

Institut "Jaroslav Černi"pripremio je plan sanacije, potrebno je 100 miliona dinara.

"Odrežene analize vode rade se i sada, radiće se do proleća, kada će se, nadamo se, steći optimalni uslovi da počnu radovi i da se jezero očisti od modrozelenih algi", kaže Nemanja Nuhijević, član gradskog veća zadužen za ekologiju.

Modrozelene alge nemaju prirodnog neprijatelja, otporne su. Pre fizičkog sređivanja jezera neophodan je hemijski i biološki tretman. Tek kada tri uzastopne analize pokažu da nema algi kreće pražnjenje jezera i revitalizacija.