Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Poslanik iz Niša Tamara Kerković zahteva ograničenje kamatnih stopa na bankarske kredite

rssBookmark and Share

Niš 09.08.2022. Južna Srbija Info

Povodom najavljenog paketa mera za za zaštitu standarda građana od prekomernih povećanja bankarskih naknada koji je najavila Narodna banke Srbije za 11.avgust, narodni poslanik iz Niša prof. dr Tamara Milenković Kerković uputila je javni zahtev Narodnoj banci Srbije da u najavljeni paket mera za obuzdavanje rasta cena bankarskih naknada i provizija, uključi i obavezno ograničenje kamatnih stopa na bankarske kredite.

Poslanik iz Niša Tamara Kerković zahteva ograničenje kamatnih stopa na bankarske kredite

Saopštenje prenosimo u celosti..

Od NBS prof. Milenkovioć Kerković traži da ograniči ogromne kamatne stope na prekoračenje po tekućem računu, poznatiji kao „dozvoljeni minus“ (overdraft) pomoću koga preživljava ogroman broj osiromašenih građana. Razlozi ovog zahteva su previsoke kamatne stope za „dozvoljeni minus“ koje idu i preko 30%, prezaduženost građana Srbije koji bankama duguju 11,75 milijardi evra, svaki građanin Srbije dužan je za kredit u proseku 1,728 evra a poslovanje banaka u Srbiji je visoko profitabilno.

Ograničenje kamatnih stopa na prekoračenje po tekućem računu NBS mora da preuzme kako bi zaštitila građane od zelenaških bankarskih kamata, od neprekidnog kruga dužničkog ropstva i omogućila im da prežive prehrambenu i energetsku krizu koja ih očekuje.

Prof. Milenković Kerković u svom zahtevu navodi da su kamate na „dozvoljeni minus“ kod različitih banaka u junu mesecu u proseku iznosile 28,9% , a razlike kamatnih stopa koje banke primenjuju su izuzetno velike i neobjašnjive. Kreću od 33,79% kamate za dozvoljeno prekoračenje kod Eurobank Direktna banke, Kredit Agrikole (33,69%) i Mobi banke (33,64%) do 9,73% kod Prokredit banke, dok je kamata za tzv. „nedozvoljeni minus“ i mnogo veća i ide i preko 50% (Mobi banka) i 47% ( NLB banka) pa do 11,02% (Erste banka). Sa druge strane, referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije je mnogo niža, pa iako je od početka godine u porastu , od jula meseca iznosi 2,75% , a dalje povećanje zavisiće od rasta inflacije i cene novca na međubankarskom tržištu.

Cena novca (kamata) po kojoj NBS „pozajmljuje“ poslovnim bankama, neuporedivo je niža u odnosu na astronomske iznose kamata na „dozvoljeni minus“ koji banke odobravaju ekonomski upropašćenim građanima. Gotovinski krediti su u strukturi kredita koji banke odobravaju građanima i najčešći i najskuplji, pa ne čudi što u proseku svaki građanin Srbije za kredit u proseku duguje banci 1.728 evra. Dok poslovne banke novac za „hitno obezbeđenje likvidnosti“ Narodnoj banci Srbije plaćaju po stopi od 4,81%, banke građanima za „dozvoljeni minus“ naplaćuju i 30% kamate. Za nedozvoljeno prekoračenje koje poslovna banka ne vrati NBS u roku, NBS kao „banka svih banaka“ naplaćuje banci kamatu od 10,5%, dok kamatna stopa koju poslovne banke naplaćuju građanima za isto takvo „nedozvoljeno prekoračenje“ po tekućem računu iznosi i preko 50%.

Sa druge strane, zarade banaka u Srbiji nisu male, a smanjene profite po kamatama, banke su nadoknađivale uvođenjem novih i povećanjem postojećih naknada za svoje usluge. Uprkos pandemiji i periodu niskih kamatnih stopa, banke su u Srbiji poslovale sa velikim profitima , pa je u julu , nakon oporezivanja, zarada banaka u Srbiji iznosila 417,8 miliona evra.Najveći rast zarade od čak 50% bankarski sektor je ostvario povećavajući naknade i provizije. Razlog povećanja provizija je pokušaj banaka da nadoknade ili amortizuju smanjene prihode po osnovu niskih prihoda od kamata. Zbog toga su banke „finansijskim inovacijama“ uvodile nove i povećavale cene postojećih usluga, poput uvođenja ležarina na čekove, uvođenje provizije na plaćanje preko elektronskih naloga, naknada za stanje na računu i upit stanja na bankomatu, za gubitak i izdavanje novih platnih kartica, za blokadu i promenu PIN i druge mnogobrojne novouvedene naknade. Sada je jedan broj banaka već uvećao cene ovih novonametnutih usluga, dok se druge spremaju da to učine.

Dok su banke uvećavale profite, dug građana Srbije prema bankama je porastao na 11,75 milijardi evra (1.374 biliona dinara). Svaki građanin Srbije u proseku bankama duguje po kreditima 1.729 evra. Najveći iznos ovih dugovanja čine gotovinski krediti (više od 5 milijardi evra) pa je njihova je vrednost premašila i iznos dugovanja po stambenim kreditima, što govori o ogromnom siromaštvu bankarskih klijenata. Pored brige za monetarnu stabilnost, NBS je odgovorna i za finansijsku stabilnost zemlje a ovakvim pljačkaškim dugogodišnjim odnosom banaka prema klijentima ugrožen je opstanak velikog broja ljudi i porodica.

Zahtevamo od NBS koja je nosilac kontrolne funkcije bankarskog sistema da, ukoliko ima monetarnu suverenost obuzda banke i odredi limite njihove cenovne i kamatne politike, tako što će zabraniti dalje povećanje naknada i naknade za nepostojeće usluge, ali i kroz strogo ograničenje gornje granice kamatne stope za prekoračenje po tekućem računu.


#   Niš   banke   Dveri   kamata   Tamara Kerković
@SPDveri @


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima