Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Evo zašto se sve češće lečimo kod privatnika

Bookmark and Share

10.04.2014. Politika

Zaposleni nemaju vremena za gubljenje u čekaonicama. – Najnezadovoljnije pacijentkinje na ginekološko-akušerskim odeljenjima, pokazuje istraživanje

Evo zašto se sve češće lečimo kod privatnika

Kod lekara u dom zdravlja, u proseku, odlazi se 10 puta godišnje, (sedam puta kod izabranog i još tri puta kod specijaliste), a tri puta pomoć ili usluga potraži se u u privatnom sektoru. Broj poseta privatnom lekaru utrostručen je u odnosu na prethodnu godinu u svim regionima u Srbiji. Svaki treća osoba smatra da dugo čeka na pregled u čekaonici. Jedan od 10 misli da ne dobije pregled istog dana, koji mu je, po njegovom mišljenju, hitno potreban.

Ovo su neki od zaključaka ispitivanja zadovoljstva korisnika u državnim zdravstvenim ustanovama, koje svake godine na osnovu posebnog upitnika radi Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut”. Autor analize, dr Mirjana Živković Šulović, specijalista socijalne medicine, objasnila je da ove analize služe da se dobije mišljenje naših pacijenata o kvalitetu zdravstvenog sistema i rade se od 2004. godine.

– Lično bih rekla da je dobijena ocena „slaba četvorka”. Ovi upitnici služe rukovodiocima ustanove da vide šta se može popraviti. Nevolja je što se u jednoj ustanovi popravi sve što se može popraviti, ali ne i problemi, koji zavise od sistema. Iznenađenje je bilo povećanje usluga privatnog sektora – kaže doktorka Živković Šulović.

Analiza je obuhvatila sve pacijente u jednom danu u svim domovima zdravlja, kao i sve pacijente u bolnicama i klinikama (na internističkim, hirurškim, ginekološkim, kao i odeljenjima rehabilitacije), koji su sa bolničkog lečenja otpušteni u jednoj nedelji. Obuhvaćeno je ukupno 56.820 pacijenata, 1.300 više nego lane.

Da li je deset poseta državnom lekaru dokaz da nam je lekar dostupan, a zdravstvena služba dobra? Stav dr Milice Nikolić Urošević, izabranog lekara u beogradskom domu zdravlja „Vračar” i zastupnice Udruženja za zaštitu prava doktora opšte medicine Srbije, jeste da je to potvrda loše organizacije.

– U dom zdravlja dolazi stalno ista određena kategorija pacijenata, mahom stariji i hronični bolesnici, koji nisu u stalnom radnom odnosu. Neki dolaze i po 10 puta mesečno. Zbog toga na red ne stižu zaposlene osobe, što je razlog zbog kojeg pacijenti odlaze kod privatnog lekara. Niko u ministarstvu zdravlja nema snage da ograniči broj poseta izabranom lekaru i da definiše konačno paket usluga koje se mogu dobiti u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja – kaže ova lekarka.

Privatni lekar, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, profesorka dr Olga Popović Mladenović kaže da se broj pacijenata povećao za dve trećine, jer komplikovana i loša organizacija rada u državnim zdravstvenim ustanovama pacijentima ne omogućava da dobiju uslugu lečenja kada im je zaista potrebna. Kaže da je u januaru, koji je tradicionalno „sušan” mesec, njena privatna ordinacija bila puna penzionera, neki su podigli gotovinske kredite i platili lečenje.

– Razlog za to je dugo čekanje na rehabilitaciju u domovima zdravlja. Događa se da se pacijentu skine gips sa ruke, a onda mu rehabilitaciju zakažu za tri nedelje. To nije u redu. Osim toga, mnoge usluge privatnika nisu dramatično skupe: rendgen u jednom dijagnostičkom centru košta 2.000 dinara, a u nekim domovima zdravlja čeka se i duže od mesec dana – navodi doktorka Popović Mladenović.

Ona dodaje i da mnogi plaćaju veliki broj laboratorijskih analiza privatno, jer se one uopšte ne rade u domovima zdravlja.

– Dugogodišnja iskustva domova zdravlja, koji posluju u okviru platforme „Medigrup”, „Dr Ristić” i „Jedro” govore da su najčešći razlozi zašto se pacijenti opredeljuju za nas stručnost i ljubaznost medicinskog osoblja, usluga bez čekanja, visok kvalitet medicinske opreme i radno vreme  ustanove koje je prilagođeno korisnicima –ističe Milena Gajović Šresta, generalni direktor „Medigrupa”.

Inače, analiza „Batuta” pokazala je da je svaki deseti učesnik ispitivanja rekao da je bar jednom u poslednjih godinu dana odložio posetu lekaru jer nije imao novca. U plaćanju i terapije, lekova i injekcija, učestvuje 38 odsto ispitanih pacijenata. Osim kod dečjeg zubara, u svim službama u domovima zdravlja pacijenti su manje zadovoljni uslugama koje dobijaju od zdravstvenih radnika u odnosu na prošlu godinu.

Najnezadovoljnije su pacijentkinje na ginekološko-akušerskim odeljenjima. Takođe, 2,3 odsto najupornijih građana još nema izabranog lekara. Zanimljivo je i da 76,5 odsto građana nije menjalo svog izabranog lekara, a 23,7 čak i ne zna da imaju pravo na to. Takođe, gotovo je postalo pravilo da se da se i kod izabranog lekara čeka najmanje tri dana. Od 9.782 ispitanika u bolnicama i klinikama, za manje od sedam dana do specijaliste kardiologa ili pulmologa ili drugog interniste stiglo je 19,6 odsto ispitanih, a duže od 30 dana je čekalo 15 odsto. 

– To je samo stvar loše organizacije. Ni u jednom pravilniku nije napisano da poseta izabranom lekaru mora da se zakazuje, ali je to odluka rukovodilaca. To nije dobro, jer izabrani lekar mora da primi akutna i hitna stanja, a nekada za to nema vremena jer su sve termine popunili unapred zakazani hronični pacijenti – kaže dr Milica Nikolić Urošević.


#   Dom zdravlja     lečenje   Milan Jovanović   građani   Institut za javno zdravlje   ordinacija   privatnici   radno vreme   izabrani lekar   hronični bolesnici   Ana Živković
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima