Danas je Međunarodni dan maternjeg jezika

Svedoci smo da ima nastavnika koji, možda zbog obima predmeta, ne stižu da neguju maternji jezik na svom času, rekla je Tanjugu pomoćnica ministra prosvete Zorana Lužanin.

Ministarstvo je, kako kaže, pokrenulo aktivnosti na standardizaciji pisma, kako bi na primer, deca u prvom razredu iz svih bukvara na isti način učila kako se pišu slova.

Učitelji ukazuju da se slova ćirilice razlikuju od bukvara do bukvara. Konkretno, slovo "š" negde se piše sa crtom, negde bez. Slova se razlikuju i u zavisnosti od fonta, što sve zbunjuje decu.

Ministarstvo je, takodje, od stručnih društava zatražilo da naprave pojmovnik uz svaki predmet, jer smo svedoci da svakodnevno stižu nove reči iz stranih jezika.

Ona ukazuje da i kod inicijalnog obrazovnaja nastavnika jedan od predmeta treba da bude maternji jezik, bez obzira što će neko na primer biti profesor matematike.

Lužanin podseća da naši udžbenici sadrže različite nazive za iste pojmove.

U jednom udžbeniku sreće se pojam "kružnica" a u drugom kružna linija, a nismo saglasni ni da li je pravilno "kompjuter" ili "računar", "delilac", "delioc". Takodje, veliki problem je i uvodjenje skraćenica.

Sve u svemu, učenici su sludjeni, u jednom udžbeniku piše jedno u drugom to isto je pod drugim imenom, kaže Lužanin i ističe da se ovim problemom bavi i novi Zakon o udžbenicima, koji će, kroz podzakonske akte insistirati da svaki udžbenik ima pojmovnik.

"To je vrlo važno, posebno za srednje škole gde su strane reči veoma zastupljene, pa su autori u nezavidnoj situaciji, kako da prevedu taj pojam na srpski", kaže pomoćnica ministra prosvete i ističe da se, izmedju ćemo preko Standarda kvaliteta udžbenika, koji idu uz novi Zakon, maternji negovati i učenje stranog jezika.

Kada je u pitanju školovanje na jezicima nacionalnih manjina, Lužanin podseća da u Srbiji postoje dva načina obuhvata manjinskih jezika.

Prvi je celokupno obrazovanje na manjinskim jezicima, od 1. osnovne do 4. razreda srednje skole i takvih je osam jezika - rumunski, madjarski, albanski, bosanski, rusinski, slovački, bugarski i hrvatski jezik.

Takodje, na još četiri jezika djaci imaju mogućnost da slušaju izborni predmet Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture i to na češkom, bunjevačkom, vlaškom i romskom jeziku.

Celokupno obrazovanje ima više od 15.000 učenika, a dominatne su tri manjine - madjarska, albanska i bošnjačka, dok izborni predmet pohadja nešto više od 1.000 učenika.

Članice UNESKO obeležavaju danas Međunarodni dan maternjeg jezika, promovisanjem jezičke kulture i raznovrsnosti, kao i višejezičnosti.

Generalna skupština Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu proklamovala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, sećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.

Srbija je 2006. godine ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima.

Po prcenama stručnjaka danas su najviše ugroženi jezici sa malim brojem govornika od nekoliko stotina ili desetina, kao i jezici koji pripadaju malim zajednicama koje nisu civilizovane sa stanovišta zapadnih standarda i nemaju institucije.

Medjutim, malo je verovatno da ćemo u budućnosti doći do jednojezične civilizacije, pa treba više da radimo na podizanju jezičke kulture i pismenosti, u čemu bi škola morala da ima značajniju ulogu.