Loša godina za papriku – hoćemo li ostati bez ajvara

Pet paprika kilogram. Rastko ih prvi put sadi. Na njivi koju je zakupio u selu Trnjanu podigao je dva plastenika. U njima 5.000 korena ajvarke. Uz veliki rad, primenu agrotehnike i savete stručnjaka, očekuje 10 tona roda. Bere je svakog dana i odvozi u zadrugu i markete.

"Od jutra do mraka mi smo tu i stvarno što se tiče truda i muka je velika, ali eto na kraju sve se to isplati", kaže Rastko Stamenković, proizvođač iz Leskovca.

Sam je proizveo i rasad od semena domaće sorte, kurtovke.

"Dosta se razlikuje od današnjih hibrida. Ima tanku dršku, pljosnata je, ima dva lica, savršena je za ajvar, ima dosta suve materije", objašnjava Stamenković.

Kada je godina rekordna za kukuruz, loša je za papriku na otvorenom. Još se nije zacrvenela. Voli sunce, a kada joj je toplota najviše bila potrebna, često je padala kiša. Na nekim mestima, bio je grad.

"Prošle godine sa ove parcele smo skinuli 25 tona prve klase paprike ajvaruše. Ove godine prinosi će biti izuzetno lošiji" navodi Nenad Zdravković, proizvođač iz Navalina.

U leskovačkom kraju samo 20 odsto povrtara gaji ajvarku u plastenicima. Prvi rod ima i veću cenu.

"U plastenicima je rod zadovoljavajući, dok je na otvorenom polju tri puta manji rod. Ove godine očekujemo cenu od 100 do 120 dinara na veliko", ističe Ivan Stojanović, proizvođač iz Bošnjaca.

"U proteklih 15 dana prodao sam negde oko 500 kilograma paprike ajvarke. Kupuju ljudi što odavde iz okoline što iz Srbije", dodaje Bojan Tasić, proizvođač iz Male Biljanice.

Na 2.100 hektara u Jablaničkom okrugu godišnje se proizvede oko 60.000 tona paprike. Trećina je ajvarka. Proteklih nekoliko godina najviše se izvozila u Crnu Goru i Hrvatsku. Zbog loših vremenskih uslova neki će, kažu, ove godine ostati plitkih džepova, a neki bez ajvara.