Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Vojni puč i demonstracije 27. marta 1941.

Bookmark and Share

27.03.2016. I.P. Južna Srbija Info

Uz 28. jun 1914. kada je izvršen Sarajevski atentat ovaj datum, odnosno, događaj se smatra za najvažnijim u srpskoj i jugoslovenskoj istoriji 20. veka.

Vojni puč i demonstracije 27. marta 1941.

Vojni puč 27. marta 1941. je izvela zaverenička grupa visokih oficira Jugoslovenske vojske na čelu sa brigadnim generalom vojnog vazduhoplovstva Borivojem Mirkovićem zbacivši s vlasti tročlano kraljevsko namesništvo, kneza Pavla Karađorđevića, dr Radenka Stankovića, dr Ivu Perovića, Vladu Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka, koja je dva dana ranije, 25. marta 1941. potpisala protokol u Beču o pristupanju Kraljevine Jugoslavije Trojnom paktu.

Vojni zaverenici su predali vlast maloletnom kralju Petru II Karađorđeviću i osnovali Vladu na čijem čelu se našao jedan od njih, komandant Vojnog Vazduhoplovstva armijski general Dušan Simović, a za potpredsednika vlade akademik Slobodan Jovanović.

Vojni zaverenici su bili podstaknuti na puč od pojedinih domaćih antinacističkih političkih opozicionih krugova, kao i na vojna i politička obećanja Ujedinjenog Kraljevstva, koja se tada nalazila u ratu sa Nemačkom. Podsticaj zaverenicima za puč je dat i od strane Moskve koja je time želela da odloži nemački napad na SSSR, koji se uveliko pripremao.

Demonstracije

Demonstracije 27. marta 1941. Beograd
Čim se saznalo za puč, ulice su ispunjene masom sveta: „Beograd je izgledao kao jedna košnica pčela“. Pevane su patriotske pesme i uzvikivane parole protiv Hitlera i Musolinija. Glavne parole bile su Živeo Kralj Petar II i Dole vlada. Ostale parole su bile Živela Jugoslavija, Živela vojska, Pakt sa Rusijom, Pakt sa Amerikom. Parole koje su bile nameštene prema engleskom shvatanju srpske istorije su: Bolje rat nego pakt, Bolje grob nego rob, Nema rata bez Srba. Rečju Mirka Kostića, „malo bi ko od narodnih manifestanata na pitanje: hoćeš li rat“, odgovorio „bolje rat nego pakt“, a na „bolje grob nego rob“ čulo bi se iz naroda „robom ikad, grobom nikad“. U ranim jutarnjim časovima jedna grupa demonstranata „polupala je nemačke biroe, polomila vrata i prozore i pocepala papire koji su se unutra nalazili“. Do deset sati, gradom su zalepršale jugoslovenske, engleske, francuske i američke zastave; nemačka zastava bila je spaljena. Sutradan posle blagodarenja u Sabornoj crkvi, nemački poslanik Viktor fon Heren je „vređan, a gomila je pljuvala na njegov automobil“. Oko 10 sati među demonstrante su se pojavili komunisti, nastojeći da nametnu parole o savezu sa Sovjetskim Savezom. Tada su na tom skupu govorili Svetozar Vukmanović i Milovan Đilas a jedna zgrada na trgu Slavija bila je iskićena crvenim zastavama.

Događaji koji su usledili izazvali su početak Drugog svetskog rata na ovim prostorima i okupaciju Jugoslavije, Hitlerove nemačke.

Istoričari još uvek ima ju podeljeno mišljenje o inicijatorima i posledicama ovog događajima.

 

Korišćen materijal i fotografije Arhiva Jugoslavije i Vikipedije


#   Drugi svetski rat   fotografije   demonstracije   Slobodan Jovanović   27. mart     vojni puč   Petar II Karađorđević   Dušan Simović
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima