Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Porezi na imovinu veći za 80% - Rešenja nakon izbora

rssBookmark and Share

07.02.2014.

Većina vlasnika nekretnina u Srbiji dobiće rešenja o porezu na imovinu uvećana između 20 i 80 odsto.
Biće i onih kojima se iznos neće promeniti, ali i retkih čije su nekretnine iz skuplje prešle u jeftiniju zonu, pa će im račun biti manji.

Porezi na imovinu veći za 80% - Rešenja nakon izbora

Prva ovogodišnja rata poreza na imovinu dospeva na naplatu 15. februara. Pošto ove godine pomenuti datum pada u subotu, obaveze će moći da se izmire prvog radnog dana naredne sedmice. Već godinama građani tu ratu izmiruju prema rešenju iz prethodne godine, odnosno uplate četvrtinu prošlogodišnjeg iznosa.

Naplata i prihod tog poreza već godinama su u nadležnosti gradskih i opštinskih administracija, koje uveliko pripremaju elemente za nova rešenja, koja će na adrese građana početi da pristižu posle 1. aprila. Projekcijama budžeta i lokalnih propisa očekivano je da će ove godine porez na stanove i kuće biti i do 80 posto veći nego lane. Međutim, većina lokalnih samouprava ne menja poresku stopu, ali će se osnovica menjati u zavisnosti od toga u kojoj se zoni nekretnina nalazi, tako daće iznos godišnjeg poreza na imovinu ove godine u proseku biti viši između 20 i 60 posto nego lane. Istovremeno, biće i onih koji će pomenutu obavezu izmirivati u nižem iznosu .

U Beogradu će uvećanje biti i najveće, posebno u "ekstra" zonama.

- Do sada nismo izdali nijedno novo rešenje, ni građanima ni firmama - kaže, za „Novosti“, Slobodan Milosavljević, sekretar za finansije Beograda. - Poreski obveznici nova rešenja mogu da očekuju početkom aprila. Grad je podeljen na 13 zona i za svaku je precizirana tržišna cena kvadrata. To, u odnosu na prethodno rešenje, može da menja osnovicu za obračun poreza, dok stopa ostaje ista - 0,4 odsto.

Kako će se većini vlasnika stanova promeniti tržišna vrednost kvadrata, računi će biti uvećani. Posebno će poskupljenje osetiti oni u najatraktivnijim delovima grada. Najskuplji kvadrat u Beogradu je u prvoj ekstrazoni stanovanja, i za stan je procenjen na 203.000, a za kuću na 210.000 dinara. Reč je o Dedinju i delovima Košutnjaka. Najmanje uvećanje poreza imaće vlasnici nekretnina u osmoj zoni, gde kvadrat stana košta 35.000, a kuće 30.000 dinara. To su na primer, Lepušnica, Besni Fok, i delovi prigradskih opština.

Rešenja posle izbora?

Lokalna poreska administracija u Leskovcu još nije počela da izdaje rešenja za porez na imovinu, jer se čeka da Institut „Mihajlo Pupin“, izmeni program koji koriste i uskladi ga sa novim zakonskim rešenjima. Dalibor Tričković, načelnik leskovačke Uprave za finansije, kaže da bi ovaj posao mogao da bude započet tek polovinom godine.

Od ove godine više ne važe olakšice koje su vlasnici imali po osnovu loše opremljenosti stana i infratrukture. Sada su izjednačeni, recimo, stanovi koji imaju centralno grejanje i kupatilo i oni koji to nemaju, ukoliko su na istoj lokaciji. Olakšica po osnovu starosti nekretnine umanjena je sa 70 odsto na 40. Građani taj porez plaćaju po stopi od 0,30 odsto na vrednost nekretnine.

– Najveće povećanje poreza imaće oni koji su na mestima starih kuća sazidali nove a to nisu prijavili već su porez plaćali na te stare objekte. Sada smo snimili novo stanje i rešenja će biti usklađena sa stvarnom sutacijom na terenu  – objašnjava listu Dnevnik šef odseka za lokalnu poresku administraciju u Zrenjaninu Nikolina Šerfeza. – Vlasnici nekretnina čija vrednost ne premašuje 400.000 dinara oslobođeni su poreza. Međutim, ako neko ima više nekretnina čija vrednost u zbiru prelazi pomenutu sumu,  obavezan je da plati porez i za njega važe ista pravila kao i za sve druge nekretnine.


Niš: Porez na imovinu plaćaju u osam zona

U Nišu je u toku podnošenje poreskih prijava do kraja marta, pa će tek nakon isteka tog roka, početi pisanje novih rešenja.  Na teritoriji Niša od početka naredne godine novi način za naplatu dažbina. Veći broj poreskih obveznika doneće gradskoj kasi dodatnih 50 miliona dinara, navode Večernje novosti.

Prijavljivanje nekretnina je do 31. marta, moraju da ih prijave i oni koji su to ranije učinili, zbog drugačijih obrazaca za obračun, a rešenja već idu sukcesivno kako stižu prijave.

Od 1. januara 2014. godine, kada će početi da se primenjuje novi Zakon o porezima na imovinu, poreski obveznici u gradu na Nišavi će za izmirenje ove dažbine biti razvrstani u osam zona, od kojih su šest gradske, uključujući i prigradska naselja, a dve seoske. Kao kriterijumi za zoniranje uzeti su komunalna opremljenost i opremljenost javnim objektima, saobraćajna povezanost sa centralnim delovima grada, radnim zonama i drugim gradskim sadržajima.

Tako će visina stope poreza zavisiti od toga u kojoj se zoni nalazi nepokretna imovina, koja će sada obuhvatati i šumsko i poljoprivredno zemljište (preko 10 ari), a po novom rešenju biće uračunata i naknada za uređenje gradskog građevinskog zemljišta, što do sada nije bio slučaj.Svakako su u prvom planu prva i druga zona, te će, kako ističu u gradskoj Upravi za finansije, pomenuta dažbina u njima biti veća u proseku za 20 do 30 odsto, dok se u ostalih šest zona porez na imovinu neće znatnije menjati.Ako je neko, na primer, u ovoj godini porez na imovinu za stan površine od 70 kvadrata u centru grada platio 5.000 dinara, ubuduće će morati da izdvoji oko 6.500 dinara.

- Valja podsetiti da od 1. januara građani neće imati obavezu plaćanja naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, jer je po zakonu ovaj javni prihod integrisan u porez na imovinu, čija je stopa sada povećana za 0,5 odsto u odnosu na dosadašnju - kaže Nina Ilić, iz Gradske uprave za finansije.Po rečima Miljana Stevanovića, načelnik Uprave za finansije, novim načinom obračuna poreza na imovinu u gradski budžet trebalo da se slije dodatnih 50 miliona dinara.

 

Uticaj na standard

Povećanje poreza na stanove i kuće, koje će iznositi i do 80 odsto, znatno će pogoršati životni standard mnogih građana sa niskim primanjima, penzionera i zaposlenih čija su primanja zamrznuta, a pogotovo onih koji mesecima ne primaju platu, ocenjuju ekonomski analitičari, ali ukazuju da je to povećanje bilo očekivano.

Ekonomista Ivan Nikolić kaže za Tanjug da je tačno da će plaćanje poreza na stanove i kuće po novim stopama oboriti standard građana i da je nepovoljna okolnost to što su sada zamrznute penzije i plate mnogih zaposlenih.
"Danas svaki dinar mnogo znači, jer smo u teškoj situaciji, i mada to povećanje neće biti linearno, neće biti ni pravedno", ocenjuje Nikolić.

Činjenica je, dodaje on, da su se mnogi ljudi sa skromnim primanjima, posle mnogo godina života u određenim delovima grada sada zatekli u zonama gde je tržišna vrednost stanova porasla zbog nekih promenjenih okolnosti, a visina poreza se, kako primećuje, određuje prema visini tržišne vrednosti nekretnine, a ne prema tome ko tu živi.

On je podsetio "da je reč o poreskim reformama, koje su započete još u vreme nekadašnje ministarke finansija Dijane Dragutinović i da su sada samo nastavljene, jer su bile neminovne".

Ekonomski analitičar Saša Đogović smatra da ekonomska politika ne sme da se zasniva samo na "stezanju kaiša" građana i povećanju poreskih nameta u vreme kada je organičeno povećanje penzija i plata.

On istovremeno ocenjuje da će i građani morati da se prilagođavaju tržišnoj ekonomiji, jer su svuda u svetu stanovi u centru skuplji, pa bi oni koji ne mogu da plaćaju obaveze za svoje nekretnine trebalo da ih prodaju i sele se na rubne delove grada.

S druge strane, to podrazumeva da bi i država prvo trebalo da omogući dobru infrastrukturnu opremljenost tih delova grada i njihovu dobru povezanost sa centrom, navodi Đogović.

Prema podacima PIO fonda u Srbiji ima 208.029 penzionera koji primaju penziju do 21.102 dinara, pa će im, ukoliko imaju prosečan stan od 50 kvadrata u centru grada, oko polovina biti potrebna da izmire porez na imovinu.
Pri tome, i neke poreske olakšice, poput one koja je ostvarivana po osnovu starosti stambene jedinice, smanjene su i sada će iznositi od 0,8 do 40 odsto, dok su do prošle godine bile i do 70 odsto. Umanjenje poreza za vlasnika nekretnine koji živi u stanu je 50 odsto, a maskimalno do 20.000 dinara.

 


#   porez   budžet   poskupljenje   imovina   PIO fond   Večernje novosti   Dalibor Tričković   Mihajlo Pupin   porez na imovinu   Nina Ilić   Ivan Nikolić   poljoprivredno zemljište
@


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima