Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Subvencije po političkoj meri - Omiljeni recept svih vlada

rssBookmark and Share

19.12.2018. Nin, Južna Srbija Info

Dok zemlje EU subvencionišu uglavnom poljoprivredu i sektore koji ne mogu da izdrže jaku tržišnu konkurenciju, Srbija subvencijama za nova radna mesta, bez jasnih kriterijuma i strategije razvoja, stvara konkurenciju sopstvenoj industriji.

Nin
Nin

Privrednici plaćaju porez koji država kasnije ulaže u njihovu nelojalnu konkurenciju, ironično je, svojevremeno, privrednik Milan Knežević objašnjavao besmisao subvencionisanja po radnom mestu koje država sprovodi kao glavnu ekonomsku meru privlačenja investicija poslednjih čak 12 godina.

I uprkos čestim kritikama privrednika, naročito domaćih, ali i ekonomista, da ovo ne može biti zamena za nedostatke u privrednom ambijentu, nedovoljno atraktivnom za investiranje, ekonomsku meru koju je, iz političkih razloga, patentirao još 2006. Mlađan Dinkić, političari su kritikovali samo dok su u opoziciji.

Vlastima je, međutim, ova mera bila glavno oruđe u nameri da biračima prikažu uspeh svoje ekonomske politike, a pravdana je kako činjenicom da se primenjuje u svim konkurentskim, okolnim ekonomijama, tako i nikada neanaliziranim i teško proverljivim podacima o njenoj nemerljivoj dobrobiti.

- Srbija politikom subvencija oslobađa strane investitore plaćanja raznih taksa i poreza, pa tako skromno učešće poreza na dobit korporacija uglavnom popunjavaju giganti poput NIS-a i Telekoma, koji nisu u programu subvencija. Državi tako ostaje da taj novac nadoknadi na drugoj strani, a najlakše je zahvatiti kroz akcize na duvan i energente, pa ispada da su vozači i pušači vodeći "donatori" budžeta. Dok akcize na duvan imaju svoju svrhu i opravdanost, skupi energeti predstavljaju dodatni teret, kako privredi, tako i građanstvu, kaže finansijski analitičar Aleksandar Gvozden za portal Južna Srbija Info.

A zapravo, iza kratkoročne političke koristi i stalne potrebe da se biračima, čestim presecanjem svečanih vrpci, prikazuje kako investitori hrle u Srbiju, krila se u stvari, činjenica da je Srbija zemlja u kojoj se nude različite povlastice i jeftina radna snaga, koja će za 250 ili 300 evra pristajati da u memljivim i neadekvatno opremljenim proizvodnim fabričkim halama, proizvodi kablove i auto-delove i šije odeću i obuću za najpoznatije i vrtoglavo skupe inostrane modne brendove.

Dok su zemlje Evropske unije pomagale i pomažu novcem poreskih obveznika sopstvenu poljoprivredu i one industrijske grane koje ne mogu izdržati surovu tržišnu utakmicu, Srbija politikom subvencionisanja po radnom mestu, već više od jedne decenije, bez jasnih kriterijuma načinjenih u skladu sa strategijom razvoja, sopstvenoj industriji proizvodi konkurenciju.

Zato i ne treba da čudi to što se i u budžetu za narednu godinu planiraju još izdašnije povlastice za investitore, za 2, 5 milijardi dinara veće nego što su bile planirane ovogodišnjim državnim računom.

Uz konstataciju da ova vrsta budžetske podrške raste, Fiskalni savet u svojoj analizi budžeta za 2019. navodi i činjenicu da su one opet „nedovoljno transparentno predstavljene u budžetu, odnosno da nema spiska kome se i koliko novca daje“.

Upravo ta činjenica ostavljala je, svih ovih godina, domaćim političarima mogućnost da odluke o subvencijama donose „ispod žita“, diskreciono i nedovoljno transparentno, ne mareći za činjenicu da time privileguju jedne nauštrb drugih učesnika na tržištu.

Opširnije o ovoj temi možete pročitati na portalu nedeljnika NIN.


#   Južna Srbija region   Mlađan Dinkić   Južna Srbija Info   Aleksandar Gvozden   Fiskalni savet   Milan Knežević   radna snaga   Petrica Đaković
@juznasrbija @agvozden @


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima