Južna Srbija Info
Ћирилица | Latinica

Intervju sa dr Borislavom Pelevićem

rssBookmark and Share

Beograd 17.02.2014.

Jedna od najmlađih stranaka na političkoj sceni Srbije jeste Sabor srpskog jedinstva. Međutim ova stranka ima i dugu tradiciju.

O razlasku sa naprednjacima i problemima prilikom formiranja patriotskog bloka razgovarali smo sa dr Borislavom Pelevićem, predsednikom Sabora srpskog jedinstva.

Intervju sa dr Borislavom Pelevićem

Sabor srpskog jedinstva je politička organizacija desne orijentacije, udruženje koje se bori za očuvanje celovitosti državne teritorije Republike Srbije, uključujući vraćanje trenutno okupirane srpske južne pokrajine Kosova i Metohije u Srbiju, razvijanje tržišne privrede uz oslonac na postojeće resurse Srbije kao što su poljoprivreda, energetika, turizam i dr. čime će se stvoriti uslovi za dostojanstven život običnog čoveka, težeći ka socijalnoj sigurnosti svih građana.

Borislav Pelević je, sa Strankom srpskog jedinstva, pristupio stranci Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića 2008. godine. Međutim, zbog nagle promene politike prema Kosovu i Metohiji napušta ovu političku opciju i formira Sabor srpskog jedinstva.

 

Gospodine Peleviću, koji je bio razlog što ste formirali Sabor srpskog jedinstva, na neki načim reaktivirali Stranku srpskog jedinstva?

Kao što znate, ja sam, pre dve godine napustio SNS. Bio sam jedan od 5 osnivača SNS, zajedno sa Tomislavom Nikolićem, Aleksandrom Vučićem, Branom Crnčevićem i Božom Delićem.
Kada smo pravili programsku platformu SNS na prvom mestu, kao tačka broj 1 bila je Kosovo i Metohija, očuvanje integriteta Srbije i oštra kritika Borisa Tadića i Borka Stefanovića, zbog potpisivanja sporazuma sa Prištinom u Briselu.

Mi smo i svoju kampanju tokom 2012. godine zasnivali na kritici Borka Stefanovića i na kritici briselskih sporazima, jer je primena tih sporazuma značila, lagano i sasvim sigurno, klizanje Kosova i Metohije ka nezavisnom Kosovu, koju su proglasili čelnici OVK Hašim Tači i Ramuš Haradinaj.

Na tome se zasnivala naša kampanja. Ja sam aktivno učestvovao u kampanji. Čak smo na poslednjem mitingu govorili Tomislav Nikolić i ja. Na trgu Šumadija u Kosovskoj Mitrovici, Tomislav Nikolić je dao Kosovksi zavet građanima srpske nacionalnosti sa Kosova i Metohije - da će se večito boriti protiv pripajanja severa Kosova tzv. nezavisnoj državi Kosovo i da će večito biti uz svoj narod na Kosovu i Metohiji.

Posle izbora se sve promenilo. Ja sam jedno veče na televiziji čuo kako je Vučić rekao, parafraziraću: "Srbija je ozbiljna država i mi moramo da primenimo sve sporazume koje je prethodna vlast potpisala".
Ja sam tada zvao Vučića i pitao ga šta to znači. On je onda počeo da mi objašnjava i vrda kako je veliki pritisak. Na to sam mu rekao da su "izdali narod i Kosovo i Metohiju". Očigledno da mu te reči nisu prijale i bio je potrešen. Ja sam mu tada rekao da podnosim ostavku na sve funkcije u SNS. Potom sa to rekao i Tomislavu Nikoliću ali i "da su gori od Tadića, jer će primenti sporazume i da će predati Kosovo i Metohiju šiptarima u ruke".

Ja sam sledećeg dana održao pres konferenciju i tom prikokm sam podneo ostavku na sve funkcije u SNS, ali sam ostao kao samostalni poslanik, jer sam želeo da se borim za Kosovo i Metohiju.

Na nagovor prijatelja, koji su to čuli, formirali smo udruženje građana "Sabor srpskog jedinstva". Međutim, uvideli smo da tako nećemo imati dovoljno snage za delovanje, pa smo krenuli u formiranje stranke i prikupljanje potpisa. Skupili smo preko 12000 overenih u sudu i osnivali smo političku stranku. To se desilo 30. avgusta 2013. Mi postojimo samo nekoliko meseci, ali osnovali smo 26 odbora širom Srbije i dalja ekspanzija Sabora srpskog jedinstva se nastavlja.

 

Kao mlada stranka želeli ste da nastupite u nekom širem bloku, stoga ste bili inicijatori formiranja patriotskog bloka?

Nažalost, stranke i udruženja koje postoje duže od Sabora srpskog jedinstva nisu imale razumevanja za zajednički nastup.

Ja sam prvi razgovor imao sa Vojislavom Koštunicom, pre par meseci, razgovarali smo samostalno i on se tada složio da napravimo jedan široki patriotski front. Bilo bi to mesto okupljanja svih patriota Srbije. Ja sam njemu ponudio da on bude vođa zakvog fronta. On je tada načelno pristao i dogovorili smo se da sledeći sastanak bude u njegovom kabinetu. Tada smo otišli Boško Obradović  ispred pokreta Dveri i ja. Boško se složio sa tim da Koštunica bude vođa takvog bloka. To smo i ponudili Koštunici i na tom sastanku smo postigli načelnu saglasnost.
Međutim, Koštunica je bio rezervisan, jer je želeo da insistira na političkoj neutralnosti. Ja sam mu rekao "Gospodine Koštunica, mi nismo švajcarska, nismo bogati i jaki, mi smo siromašni i okupirani". Okupirani smo jednim delom na Kosovu i Metohiji, a drugi deo Srbije je pod tihom okupacijom zapadnih ambasadora - nemačkog, britanskog i američkog. Ako nećemo Evropsku uniju ni jedni ni drugi, logično je da se okrenemo prema istoku. Treba se okrenuti prema Rusima, koji grade južni tok i prema Kini, koja već par godina gradi mostove i puteve: Ka onima koji u SB ne daju da se proglasi nezavisnost Kosova i Metohije.

Mi smo se rastali kao prijatelji, izbori su raspisani, a ja sam saznao da je DSS odlučila da ide sama. Na žalost to nije uspelo, a  sasvim je sigrurno da bi takav blok imao svoju težinu.
Nakon toga smo se Boško Obradović i ja par puta sastajali i čvrsto se dogovorili da formiramo patriotski blok. Ja sam predložio da se ta lista zove patriotski front, a da nosilac bude neko iz Dveri.
I to je bilo u redu do jednog od poslednjih sastanka kada su nam ponudili papir. Taj papir je bio po principu uzmi ili ostavi. Od Patriotskog fronta nije bilo ni reči, naziv liste je Sveri i nosilac liste jesu Dveri. To nije bilo prihvatljivo Saboru, kao ostalim patriotskim udruženjima.

Mi smo tada formirali Patriotski front. Njega, pored SSJ čine: Srpski sabor Zavetnici, Ravnogorski pokret, Udruženje veterana i ratnih vojnih invalida, Preporod Srbija, Slobodna Srbija, Srpsko svetosavsko društvo i još par udruženja građana.

 

Koje su smernice vaše politike i politike Patriotskog fronta?

SSJ se bori za donošenje Nacionalnog programa koji će doneti zajednički i sporazumno sve nacionalno opredeljene političke stranke, udruženja i sl. uz aktivno učešće nacionalnih institucija:  Srpske akademije  nauka i umetnosti, Srpske pravoslavne crkve i svih drugih relevantnih institucija. Nacionalni program će jasno definisati srpske nacionalne interese uvažavajući interese svih građana Srbije bez obzira na nacionalnu, versku, kulturnu i svaku drugu različitost.

SSJ smatra da su srpski nacionalni interesi uslov svih uslova.

 

Kakva je, zapravo vaša politika prema Kosovu i Metohiji?

Sama činjenica da je SSJ osnovan u Kosovskoj Mitrovici, jer je tamo bila osnivačka skupština, pokazuje da mi želimo da pokažemo da Beograd nije jedini grad u Srbiji. Mi smo želeli da se osnujemo na Kosovu i Metohiji.

Na Kosovu i Metohiji imamo četiri odbora i preko 800 članova na severu Kosova i Metohije, što nam je jako drago, jer to pokazuje ljudi sa severa KIM veruju nama. Mi ćemo u ovoj kampanji posetiti svaki grad na severu Kosova i Metohije i predstaviti svoj program, mada oni već znaju za šta se mi zalažemo.

Mi ne želimo da se i dalje primenjuje Briselski sporazum. Uputili smo Ustavnom sudu krivičnu prijavu protiv Ivice Dačića, zato što je potpisao Briselski sporazum, čime je prodao Kosovo i Metohiju, zbog nevažnog datuma. Uputili smo krivičnu prijavu i protiv Nebojše Stefanovića, jer je prekršio ustav i zakone, time što je dopustio da izbore na severu Kosova i Metohije raspiše takozvana predsednica Kosova, a ne on kao predsednik skupštine, što je njegova dužnost.

Ne očekujem nikakav odgovor od ustavnog suda jer je sud, očigledno, pod kontrolom izvršne vlasti, Ivice Dačića i Aleksandra Vučića, ali smo želeli da ostane zapisano da smo mi podneli prijavu da su oni predali Kosovo i Metohiju Hašimu Tačiji u ruke.

Mi ćemo se boriti dok god postojimo kao politička stranka. Zasnivaćemo i ovu kampanju upravo na tome, i nećemo ostaviti na cedilu narod na severu Kosova i Metohije i uvek mogu da znaju da smo mi uz njih.

Na nedavnoj održanoj Privremenoj skupštini automnomne pokrajine Kosovo i Metohija, održanoj u Zvečanu ja sam govorio kao prvi.
Ja sam predložio da se ukine taj termin "Privremena skupština Kosova i Metohije", jer je Kosovo i Metohija kao i u Vojvodina. Predložio sam da se osnuje Vlada Kosova i Metohije i da se obrazuju sekretarijati kao u Vojvodini. Zbog specifične situacije, jer je Kosovo i Metohija pod okupacijom predložio sam da se organizuje i imenuje Ministarstvo odbrane kao i Ministarstvo policije.
Sa tim telima potpuno bi zaživela skupšttina autonomne pokrajine Kosovo i Metohija.
Ti moji predlozi su prihvaćeni, a kada će doći do realizacije ostaje na njima. Moje je da predložim, a oni o tome odlučuju. Stavio sam se na raspolaganje i rekao sam, ako treba, ja ću se prijaviti prvi u vojsku Kosova i Metohije.

 

Da li u takvoj politici ima mesta za Albance?

Naravno da ima mesta za sve koji žele da žive sa nama ravnopravno. U državi Srbiji treba svi da imaju jednaka prava. Ja ne delim ljude da li su Šiptari ili Srbi, Muslimai ili Pravoslavci. Ja delim ljude na dobre i loše, ali i na one koji poštuju i ne poštuju državu srbiju. Ja sam protivnik onih koji hoće da se odvoje od Srbije, a Srbija im je sve dala.

 

Oni u tome imaju podršku Evropske Unije i NATO-a, a naša Vlada vodi politiku priključivanja Evroatlanskim savezima?

Mi smo, kao Sabor srpskog jedinstva protiv ulaska u Eevropsku Uniju, jer je to ista ona EU koja nas je bombardovala i uvela sankcije. Ista unija koja nam duguje 100 milijardi dolara, i to po njihovoj računici, a o onima koji su poginuli, preko 3000 civila i ostalih, o tome ne treba da se govori, to im se ne smemo oprostiti.
Mi smo proti ulaska u Evropsku Uniju i zalažemo se za okretanje Ruskoj federaciji.

Ulazak u EU znači poništavanje bescarinskog sporazuma između Rusije i Srbiji, a to je nama jako važno. Od Evrope dobijamo samo dalje uslovljavanje, jer će sasvim sigurno posle Kosova i Metohije na red doći Bujanovac, Preševo i Medveđa, doći će Raška oblast ili kako je nepravilnonazivaju Sandžak. Već su došli strani posmatrači u Vojvodinu, a već se zna da kada god dođu posmatrači, to prestaje da bude deo Srbije.

 

Da li sa Evropskom unijom treba ostvariti ekonomske i tržišne odnose, kao što to rade Švajcarska i Norveška?

Ja sam za sve sporazume sa Unijom koji su ekonomske prirode, ali sam protiv onih koji su na štetu Srbije.

 

Kakvu politiku treba voditi prema Rusiji?

Kao što je to Putin rekao, ne mogu Rusi da budu veći Srbi od Srba. Oni su protiv nezavisnosti Kosova, i oni to govore svuda, a mi nismo na tome zahvalni i hoćemo u EU, a bojim da će nova vlast doneti odluku da se ide u nato pakt, pri čemu gubimo Rusiju kao saveznika u svakom pogledu.

 

Kada govorimo o unutrašnjoj politici čini se da treba posvetiti pažnju ekonomiji i poljoprivredi?

Pre svega poljoprivreda, i pre svega oslonac na izvoz naših poljoprivrednih proizvoda.
I tu ima mnogo razloga da se tu sarađuje sa Rusijom i Kinom. Poljoprivrednu proizvodnju treba ukrupniti. Naš osnovni cilj jeste ponovno otvaranje zemljoradničkih zadruga, koje bi na jednom mestu prikupljale svu poljoprivrednu proizvodnju i izvozili u Rusiju.

Od izgradnje južnog toka Srbija će imati mnogo koristi, a njega ne gradi EU i Amerika već Rusija. Tako da smo mi za jačanje ekonomskih, ali mi idemo i dalje, smo mi i za jačanje vojnih veza sa Rusijom, jer bi tada Rusija bila garant slobode Srbije.

Kukavičkih odnos naše vlast prema EU i Americi sasvim sigurno ne ide u tom pravcu, oni se okreću atlanskim savezima i to neće biti dobro. EU vodi nemačka, Evropskom unijom vlada 4 rajh, ovog puta on ne vlada oružjem, već kapitalom i novcem. Oni nam nisu prijatelji. Nikada nas Nemci nisu pomagali, uvek su nas ubijali, i u prvom i u drugom, i u ovom trećem ratu, koji smo mi preživeli i na Kosovu i Metohiji i u Republici Srpskoj. Ne znam zašto mi hrlimo njima u zagrljaj. Pravi Srbi će se okrenuti Rusiji.

 

Kako ovaj intervju radimo za medije sa juga Srbije, naše čitaoce će interesovati i vaša politika prema ovom delu Srbije. Mnogi političari deklarativno se zalažu za jug Srbije. Vi imate odbore i na jugu Srbije, a vranjski odbor je jedan od prvih i najjačih u stranci.

Obično se političari sete juga Srbije samo u političkim kampanjama, tako je i ovog puta. Međutim, ako se pogledaju dešaanja u poslednjih nekoliko dana biće jasnije. Videli ste koliko je bilo štrajkova, imate štrajkove u Vranju, Nišu, Leskovcu. Ljudi su veoma nezadovoljni. Ne kaže se uzalud što južnije to tužnije. Prethodne vlasti, kao i ova vlast su potpuno zaboravili ljude i ekonomiju na jugu Srbije. A jug Srbije je bogom dan da se razvija poljoprivreda, ali ne samo poljoprivreda.

Mi se zalažemo da svi krajevi Srbije budu podjednako tretirani. Ovu vlast interesuje samo Beograd, Vojvodina i Kragujevac. Mi smo da se daju subvencije onim krajevima koji su siromašni, a upravo je jug taj koji je siromašan. I zato se SSJ zalaže da se tim krajevima posveti posebna pažnja. Jednostavno, država mora da ukrupni poljoprivrednu proizvodnju juga, da se otkupi i ponudi ruskom tržištu, jer je to tržište veliko.

 

Najveći problem jeste u pograničnim opštinama, prema Kosovu i Metohiji, Bugarskoj i Makedoniji. Problemi su ekonomsko-privredni, ali i sve veći odliv stanovništva. Neke opštine su zamrle (Medveđa, Crna Trava, kao i velika teritorija Kuršumlije).

Ja jedino mogu da kažem da, nažalost, ova vlast nije obraćala nikakvu pažnju. Posebno kada se tiče odliva stanovništva. Tim ljudima se niđta ne može zameriti. Plate su male, poljioprivrednici ne primaju penzije. Kako im zameriti kada pored svih stvari, imaju i problem lične bezbednosti. Granica sa Kosovom će uvek biti problematična, kakvu budućnosti imaju na granici sa Kosovom?

Obično mladi odlaze u veće gradove, deo u inostranstvo. Ali ne mogu naći sreću ni u Nišu, ni u Beogradu. Nemar države prema jugu se vidi na svakom koraku i krajnje je vreme da se sa tim prekine.

 

Na kraju, kakva je Vaša poruka biračima?

Poruka biračima je da shvate da je ova vlast prodala Kosovo i Metohiju za datum početka pregovora sa Evropskom Unijom. Samo za datum. Da li ćemo ući u EU, i da li će ona uopšte postojati 2020.-te, o tome niko nije bilo govora. Prethodna vlast je napravila sporazum, ali ga nije primenila. Ova je primenila sporazum i prodala Kosovo i Metohiju. Želim samo da se birači zapitaju, šta je sledeće na prodaju?

Koliko je ova vlast učinila da bi plate bile veće, da ne bi bili otpuštanja. Šta je učinila osim samoreklamerstva čelnika vlasti i hapšenja nebitnih ljudi.
Šta nas zanima lični sukob Vučića i Miškovića i  šta mi imamo od hapšenja. Neka ga hapse, i treba, ali šta običan građanin ima od toga? Nema ništa, ali se digla fama i Vučić je ispao najveći borac protiv kriminala i korupcije.

Neka građani pogledaju koliko imaju novaca u novčaniku i koliko dugova imaju. Ništa nisu učinili za narod i to se vidi po celoj Srbiji u štrajkovima. Ja se bojim da će doći do nemira jer narod neće moći da izdrži takvu socijalnu i ekonomsku situaciju.

 

 

Borislav  Pelević je rođen 1956. na Kosovu i Metohiji. U Peći je završio  gimnaziju i  počeo da se bavi karateom, da bi kasnije postao šampion Kosova  i šampion Srbije i nosilac crnog pojasa  4. DAN. Bio je trener beogradskog  karate kluba  ''Partizan'', sa kojim je osvojio titulu šampiona Srbije

Završio je Ekonomski fakultet, magistrirao je, a kasnije je na Fakultetu za sport i turizam u Novom Sadu postao doktor nauka. Profesor je na Visokoj sportskoj i zdravstvenoj školi u Beogradu, u stalnom radnom odnosu  na predmetima ''Menadžment sportskih takmičenja'' i ''Uvod u menadžment''.

Autor je nekoliko knjiga među kojima su najznačajnije:  ''Kroz istoriju Kosova i Metohije'', '' Raspeto Kosovo i Metohija '', kao i udžbenika:  ''Teorija i  metodika  kik boksa'' i ''Menadžment  sportskih  takmičenja'', a autor je i naučne monografije: ''Menadžment sportskih događaja'' i na desetine naučnih radova.

Danas je potpredsednik Svetske kik boks federacije WAKO i predsednik  Sudijske komisije  Svetske  federacije.

Dva puta je bio član Predsedništva Jugoslovenskog olimpijskog komiteta. Danas je član Predsedništva Sportskog saveza Srbije.

Kao  dobrovoljac je učestvovao u ratovima od 1991-1995. i dva puta je teško ranjavan. Zajedno sa svojim ratnim komandantom Željkom Ražnatovićem Arkanom osnovao je 1993. g. Stranku srpskog jedinstva, a posle njegove smrti 2000. g. postaje njen predsednik.

Četiri puta je biran za  narodnog  poslanika Skupštine Srbije i jednom za saveznog poslanika  Skupštine  Srbije i Crne Gore. Trenutno je poslanik Skupštine Srbije.

 


#   Beograd   Crna Trava   subvencije   Tomislav Nikolić   izbori   Kosovo i Metohija   Hašim Tači   Borislav Pelević   izbori 2014   SSJ   Boško Obradović   Ministarstvo odbrane   Ekonomski fakultet   kik boks   političke stranke   Udruženje građana   osnivačka skupština   prikupljanje potpisa   jug Srbije   doktor nauka   Zavetnici   Ramuš Haradinaj
@predsednikrs @mo_i_vs @zavetnici @haradinajramush @


 



Budite u toku

Dozvolite obaveštenja sa ovog portala o aktuelnim zbivanjima